Pariz – Objavljena kniga o europskim muslimanim​a

les-musulmans

Knjiga pod nazivom “Muslimani europskog jugoistoka. Od carstava do balkanskih država”/Les musulmans de l’Europe du Sud-Est.Des Empires aux Etats balkaniques/, autora Xaviera Bougarela i Nathalie Clayer, izazvalo je mnogo radoznalosti i komentara, u književnim sredinama Grada svjetlosti. Tako su brojni Parižani ali i stanovnici ostalih djelova Francuske naučili i saznali kako se starokontinetalni jugoistok proteže od Slovenije do Grčke i od Albanije do Bugarske pa broji oko osam milijuna žitelja “muslimanske kulture”, posebno Albanaca, Bosanaca, Hercegovaca, ali i Turaka pa Roma. Goranci, Mijaci i ostale manjine nisu pomenute, kao ni dio makendonskog, niti crnogorskog naroda! Predstavljeni kao potomci populacija koje su prihvatile islam ili su se nastanile u oblasti, za trajanja Otomanskog carstva. Autori su uspješno pokazali društvene transformacije stanovništva ali i političke pa vjerske promjene, posebno u 19. i 20. stoljecu, periodima izčezavanja turske vladavine, austro-ugarske i ruske, iz cijeg pepela su ponikle balkanske države.

Na politickom planu, muslimani juzno istocne strane Europe su doživjeli sporu ali i kompliciranu kristalizaciju osobnih nacionalnosti. Proces se, prema Bougarelu i Clayerovoj, ubrzao nakon Drugog svjetskog rata, pod utjecajima komunističkog režima, izrazivši se krajem prošlog stoljeća nacionalističkim mobilizacijama, simboliziranim nezavisnošću Bosne i Hercegovine ili Kosova, u okviru raspadanja države južnih Slavena.

Po vjerskom pitanju, dva autora zaključuju kako su muslimani jugooistočne Europe ostali na otomanskom sustavu, na kojem se temelje njihove obrazovne i intelektualne mreže i izvori. Nakon komunističke paranteze, pojavili su se drugi fenomeni, poput neosalafista. Međutim, balkanski muslimani nisu izbjegli proces sekularizacije, prisutnan na cijelom kontinentu. Knjiga po ocjeni galskie kritike, obnavlja aktualne refleksije o mjestu islama, na Starom kontinentu.

Oba autora su istražitelji u Centru turskih, otomanskih, balkanskih i centralnoazijatskih studija /CETOBAC/.

Džana Mujadžić