Predsjednik Juncker na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o zaključcima Europskog vijeća (članak 50.)
Na jutrošnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu predsjednik Juncker podsjetio je na zaključke Europskog vijeća od 29. travnja 2017. te na nacrt pregovaračkog mandata koji je Komisija predložila 3. svibnja. Taj proces pokazuje koliko će Europska unija biti jedinstvena i spremna, istaknuo je Juncker. On pokazuje koliko smo već sada odlučni osigurati transparentnost. Jedinstvo koje smo pokazali na Europskom vijeću načelo je kojim ćemo se voditi tijekom pregovora o Brexitu. Predsjednik je istaknuo i tri bitna sporazuma koji su sklopljeni na marginama izvanrednog sastanka Europskog vijeća, odnosno na potpisivanje sporazuma o suradnji između Europola i Danske, sporazum koji su postigli Španjolska i Portugal u vezi s predmetom Almaraz te sporazum o upravljanju tokovima putnika na granici Slovenije i Hrvatske. Tijekom pregovora o ta tri sporazuma Komisija je gradila mostove između ponekad vrlo različitih stajališta ohrabrujući daljnji dijalog sve dok nije ostvaren zadatak. Bez Komisije ta tri sporazuma ne bi bila moguća, izjavio je predsjednik Juncker. Govoreći o postignućima na polovini svojeg mandata, predsjednik Juncker ponovio je da moramo iskoristiti drugu polovinu mandata ove Komisije (…) kako bismo postigli rezultate usmjeravajući se na naš pozitivan program. Cijeli govor dostupan je na internetu.
Državne potpore: Komisija pojednostavnila pravila za javna ulaganja u luke i zračne luke, kulturu i najudaljenija područja
Europska komisija danas je odobrila nova pravila za državne potpore kojima se određene mjere javnih potpora lukama, zračnim lukama, kulturi i najudaljenijim područjima izuzimaju od prethodne kontrole Komisije. Zadatak je olakšati javna ulaganja zbog otvaranja novih radnih mjesta i poticanja rasta uz očuvanje tržišnog natjecanja.„Uredbom o općem skupnom izuzeću” iz 2014. državama članicama omogućena je primjena velikog raspona mjera državnih potpora bez prethodnog odobrenja Komisije, jer nije vjerojatno da će se njima narušiti tržišno natjecanje. Tako je sad izuzeto otprilike 95 % mjera državnih potpora koje države članice primjenjuju (ukupni je izdatak otprilike 28 milijardi EUR). Primjerice, u području istraživanja, razvoja i inovacija broj se prijava državnih potpora od 2014. prepolovio (vidi Pregled državnih potpora za 2016.).
Komisija je sad, nakon dva javna savjetovanja, proširila opseg primjene te uredbe na luke i zračne luke.U pogledu zračnih luka, države članice sada uz potpunu pravnu sigurnost i bez prethodne kontrole Komisije mogu ostvariti javna ulaganja u regijske zračne luke s godišnjim prometom do tri milijuna putnika. To će omogućiti javna ulaganja u više od 420 zračnih luka diljem EU-a (koje čine oko 13 % zračnog prometa).Tom se Uredbom javnim tijelima omogućuje i pokrivanje operativnih troškova malih zračnih luka s godišnjim prometom do 200 000 putnika. Te male zračne luke čine gotovo polovinu svih zračnih luka u EU-u, ali samo 0,75 % zračnog prometa. One mogu znatno pridonijeti povezanosti neke regije, a nije vjerojatno da bi narušile tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a.U pogledu luka, države članice sada uz potpunu pravnu sigurnost i bez prethodne kontrole Komisije mogu ostvariti javna ulaganja u iznosima do vrjednosti od 150 milijuna EUR u morske luke i do 50 milijuna EUR u luke unutarnjih plovnih putova. Uredbom se javnim tijelima omogućuje pokrivanje troškova jaružanja u lukama i pristupnim plovnim putovima.Osim toga, Uredba uključuje niz novih pojednostavnjenja u drugim područjima. Komisija će posebice razmatrati samo veće predmete državnih potpora u kojima je riječ o većim iznosima potpore za kulturne projekte (i to samo ako te mjere doista jesu državna potpora, a u većini slučajeva nisu) te za multifunkcionalne športske objekte.Komisija je javnim tijelima olakšala i naknađivanje dodatnih troškova s kojima su poduzeća suočena kada djeluju u najudaljenijim regijama EU-a, uzimajući u obzir njihove specifične probleme, primjerice udaljenost i ovisnost o malom broju proizvoda.
Cilj je te inicijative smanjiti administrativno opterećenje za javna tijela i druge dionike u kontekstu Komisijina programa Prikladnosti i učinkovitosti zakonodavstva EU-a (REFIT). On je dio nastojanja Komisije da kontrolu državnih potpora usredotoči na predmete koji imaju znatan učinak na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, kako bi potrošači od toga imali najveću korist. Dopunjuje niz inicijativa kojima je Komisija zadnje dvije godine modernizirala provedbu državnih potpora. Zadatak je tih inicijativa još više olakšati javna ulaganja u korist naših zajedničkih ciljeva u odnosu na radna mjesta, rast, klimu, inovacije i socijalnu koheziju.Ažurirana Uredba veoma je važna u dosljednu nastojanju Junckerove Komisije da se pravila EU-a o državnim potporama primjenjuju što učinkovitije i djelotvornije.
Izim revizijom Uredbe o općem skupnom izuzeću, i u Obavijesti o pojmu državne potpore donesenoj u svibnju 2016. objašnjava se na koje se mjere javne potpore ne primjenjuje kontrola državnih potpora EU-a, primjerice zato što ne narušavaju tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Državama članicama tako je lakše oblikovati mjere potpore primjenjive bez prethodne kontrole Komisije. Njome se, primjerice, potvrđuje da se javna ulaganja u ceste, unutarnje plovne putove, željezničke mreže i mreže za distribuciju vode uglavnom mogu ostvariti bez prethodne kontrole Komisije.Nadalje, Komisija je u rujnu 2016. donijela niz odluka o državnim potporama (vidi i prethodni paket iz svibnja 2015.), kojima objašnjava koje mjere javnih potpora tijela država članica mogu primijeniti bez prethodne kontrole Komisije jer ne utječu na trgovinu među državama članicama.Svim tim inicijativama smanjuje se administrativno opterećenje javnih tijela i poduzeća te potiče ulaganje uz istodobno jačanje pravne sigurnosti za korisnike potpora i tržišne natjecatelje. Državama članicama time je omogućeno preuzimanje odgovornosti za političke odluke u pogledu lokalnih mjera državne potpore, a Komisiji istraživanje mjera državnih potpora koje će vjerojatno imati najveći učinak na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu.Ova Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije. Uredba o izmjeni dostupna je, zajedno s objašnjenjem, ovdje. Dodatne informacije :Informativni članak: Državne potpore: Komisija proširila područje primjene Uredbe o općem skupnom izuzeću
EUROSTAT: godišnja stopa inflacije u europodručju porasla je na 1,9 %
Godišnja stopa inflacije u europodručju porasla je s 1,5 % u ožujku na 1,9 % u travnju 2017. Godinu prije iznosila je -0,2 %. Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji porasla je s 1,6 % u ožujku na 2,0 % u travnju 2017. Godinu prije iznosila je -0,2 %. Podatke je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Najniže godišnje stope zabilježene su u Rumunjskoj (0,6 %), Irskoj (0,7 %) te u Slovačkoj (0,8 %). Najviše godišnje stope zabilježene su u Estoniji (3,6 %), Litvi (3,5 %) te u Latviji (3,3 %). U usporedbi s ožujkom 2017. godišnja stopa inflacije snizila se u šest država članica, ostala na istoj razini u tri te porasla u 19 država članica.
EUROSTAT: Proizvodnja u građevinskom sektoru smanjila se za 1,1 % u europodručju
U usporedbi s veljačom 2017. sezonski prilagođena proizvodnja u građevinskom sektoru u ožujku se smanjila za 1,1 % u europodručju (EA19) te za 0,8 % u EU-28, prema prvim procjenama Eurostata. Proizvodnja u građevinskom sektoru u veljači 2017. porasla je za 5,5 % u europodručju te za 3,9 % u EU-28. U usporedbi s ožujkom prošle godine proizvodnja u građevinskom sektoru u ožujku 2017. porasla je za 3,6 % u europodručju te za 3,7 % u EU-28. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.
