Skip to content

Meštrovićeva “Povijest Isusa iz Nazareta u drvu” predstavljena na Danima kršćanske kulture u Splitu

U sklopu Dana kršćanske kulture u Meštovićevom Kaštilcu u crkvi sv. Križa u Splitu je u srijedu 5. travnja predstavljena knjiga “Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu” autorica Maje Šeparović-Palada i Zorane Jurić-Šabić u kojoj je u središtu zanimanja Meštrovićevo djelo Raspeće Veliko i ciklus reljefa izrađenih u drvu na kojima umjetnik prikazuje 28 scena iz Kristova života, a uz autorice knjigu je predstavio i bibličar dr. sc. fra Domagoj Runje koji je i recenzent knjige

Mestrovic

Ova dojmljiva naklada bogato opremljena fotografijama i grafičkim prilozima nastala je kao plod višegodišnje suradnje viših kustosica Galerije Meštrović Šeparović-Palade i Jurić-Šabić u programu manifestacije Dana kršćanske kulture u sklopu koje su iz godine u godinu neumorno iščitavale različite dijelove bogate Meštrovićeve ostavštine

Zapravo ovaj bogati opus načinjen u orahovu drvu pravi je umjetnički, kulturski i duhovni biser kojeg je Meštrović stvarao od 1917. do 1950. godine u pet faza, a koje su duboko povezane s njegovim životnim prekretnicama i teških duhovnim stanjima. “Ovom knjigom željeli smo iskazati sve te slojeve koji se mogu iščitati i Meštrovićeva djela i tu stilsku raznolikost i okolnosti nastanka svakog pojedinog dijela (scene) jer iz toga možemo iščitati umjetnikova psihološka stanja. Zapravo, Meštrović se uvijek u teškim trenucima, primjerice u egzilu nakon zatočeništva i nakon gubitka kćeri, uvijek redovito vraćao radu na reljefnom ciklusu i u tomu pronalazio utjehu,” objasnila je Jurić-Šabić.

“Raspeće Veliko nastalo je 1917. godine u Meštrovićevom ateljeu u Ženevi gdje je on živio za vrijeme prvog svjetskog rata. Ovo je raspelo napravljeno od orahova debla, a u to vrijeme Meštrović je bio u egzilu i drvo postaje glavni materijal njegovog umjetničkog izražavanja,” istaknula je Šeparović Palada.

Recenzent knjige dr. sc. fra Domagoj Runje istaknuo je kako ova knjiga poziva na posezanje za Biblijom i dublje proučavanje biblijskih prizora koji su prikazani na reljefima. Također, ukazao je i na iznimnu vrijednost umjetnosti koja teške i potresne trenutke kakvi su patnja i bol može prikazati na lijep način, a tome ponajbolje svjedoči djelo Veliko Raspeće

“Ako je čovjek vjernik, nije vjernik na neko određeno doba ili u nekim određenim činima, nego je vjernik u svemu onome što čini. Meštrovićeva vjera sigurno se može prepoznati i u onim njegovim djelima koja nisu vjernička po svojem sadržaju” kazao je Runje tumačeći ovu dimenziju Meštrovićevog umjetničkog stvaralaštva.

 

Najava nove vijesti
U Kinoteci Zlatna vrata u Splitu u petak 7. travnja bit će održana projekcija dokumentarnog filma “Moja osveta je oprost” o Miroslavu Bulešiću, blaženiku i mučeniku autorice Irene Hrvatin i redatelja Nevena Mihaela-Dianeževića, a u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u 20 sati bit će izvedena “Božanstvena komedija” – uživo i na ekranu. U programu će sudjelovati autori Marin Periš, Matej Sunara i Stanko Stojić. Dubrovački program istoga dana s početkom u 19,30 sati otvorit će Noć crkvenih muzeja, a program će se odvijati u Muzeju franjevačkoga i dominikanskog samostana i riznici katedrale. Ulaz u muzeje bit će slobodan za sve posjetitelje u vremenu od 19,30 do 22 sata. U petak, 7. travnja u Šibeniku će tradicionalni križni put predvoditi šibenski biskup mons. Tomislav Rogiću počevši od utvrde Šubićevac u 16 sati. U katedrali sv. Jakova u 18,30 sati bit će održana Kvaranta ore: “Smiluj mi se Bože” u šibenskom napjevu, blagoslov s Presvetim, misa s prigodnom propovijedi te pjevano povečerje, a koje će predvoditi don Krešimir Mateša, župnik katedralne župe Sv. Jakova u Šibeniku. U biskupskoj dvorani u Šibeniku u 20 sati bit će prikazan dokumentarni film “Moja osveta je oprost” o Miroslavu Bulešiću, blaženiku i mučeniku, autorice Irene Hrvatin i redatelja Nevena Mihaela-Dianeževića.