Najavljujući znanstveno-stručni skup i izložbu Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija, koji će se održati 21. ožujka 2017. u Domu HDLU-a (Meštrovićev paviljon), danas su u bolnici KBC Zagreb (Rebro) predstavljane zidne slike, djela šest renomiranih akademskih umjetnika, izvedene u okviru umjetničko-istraživačkog projekta kojem je cilj bio preobraziti iskustvo bivanja u bolničkom prostoru za pacijente, zaposlenike i širu populaciju u bolničkoj zajednici
Najavljujući znanstveno-stručni skup i izložbu Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija, koji će se održati 21. ožujka 2017. u Domu HDLU-a (Meštrovićev paviljon), danas su u bolnici KBC Zagreb (Rebro) predstavljane zidne slike, djela šest renomiranih akademskih umjetnika, izvedene u okviru umjetničko-istraživačkog projekta kojem je cilj bio preobraziti iskustvo bivanja u bolničkom prostoru za pacijente, zaposlenike i širu populaciju u bolničkoj zajednici.
Umjetničkom intervencijom u bolnički prostor željelo se potaknuti društveno osvješćivanje i senzibilizacija javnosti za prepoznavanjem i prihvaćanjem umjetnosti kao sastavnog dijela zdravlja i svakodnevice te doprinijeti terapeutskom učinku, sveopćem boljitku, pozitivnoj distrakciji, bržem oporavku te zdravlju čitave bolničke zajednice.
“U svijetu su izvedene brojne umjetničke intervencije u bolnicama koje su popraćene istraživačkim radovima koji su demonstrirali kako umjetnost ima veliku i snažnu ulogu i utjecaj na brži oporavak pacijenta koji borave u takvoj ustanovi. Konkretno, dokazano je kako umjetnost može doprinijeti smanjenju stresa i anksioznosti, smanjenju krvnog tlaka, smanjenju potrebe uzimanja lijekova protiv bolova, povećanju povjerenja pacijenata te njihovoj samouvjerenosti i pozitivnoj distrakciji pacijenata i osoblja“, ističe akademska slikarica Melinda Šefčić, autorica projekta te doktorantica na Akademiji za likovnu umjetnost u Zagrebu.
Umjetnici koji su uključeni u realizaciju i izvedbu ovog projekta su istaknuti hrvatski akademski umjetnici koji svojim radom aktivno djeluju te doprinose obogaćivanju javnog prostora. Tomislav Buntak, Ana Ratković, Damir Sobota, Sanja Stojković, Melinda Šefčić i Stipan Tadić svojim su umjetničkim radovima intervenirali na šest lokacija bolničkog prostora: tihe komore u dvjema kabinama na Audiologiji Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata u Zelenoj zgradi; u sobi za otpust bolesnika u transportu Hitne pomoći kod ulaza u glavnu zgradu na Rebru; u čekaonici Poliklinike Klinike za onkologiju u Zelenoj zgradi; kod ulaza u Polikliniku Klinike za očne bolesti u Zelenoj zgradi; u hodniku kod ulaza u Polikliniku Klinike za pedijatriju u Zelenoj zgradi te u predvorju u zgradi Poliklinike u Bijeloj zgradi.
U istraživački dio projekta uključeni su studenti diplomskog i poslijediplomskog studija Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji je zadatak bio pratiti umjetnike od trenutka osmišljavanja koncepta umjetničke intervencije do realizacije, posebice prateći reakcije i razgovarajući s osobama u bolničkim prostorima – pacijentima i njihovim pratiteljima, s medicinskim i tehničkim osobljem.
“Iz pozicije specifičnosti bolničkoga prostora i pretpostavke da umjetnost može djelovati terapeutski, zanimljivo je uočiti kakve nove pozitivne interakcije umjetničko djelo u prostoru izaziva – što se pokazalo već prilikom oslikavanja zidova i interakciji u koju su osobe u bolnici stupale s umjetnicima i komentirale radove, u nekim primjerima posebice su reagirala djeca zainteresiravši se za radove (rad M. Šefčić) ili pak humanizacija interakcije koja se odvijala kroz rad slikanja „bolnice u bolnici“, gdje su pojedini posjetitelji bolnice kroz interakciju s umjetnikom postali protagonisti slike (rad S. Tadića). Ova umjetničko istraživačka suradnja predstavlja doticaj i sinergiju discipline etnologije i kulturne antropologije s jedne strane, te likovne umjetnosti s druge strane, odnosno podrazumijeva prožimanje njihovih raznolikih pogleda na kulturne i društvene fenomene, pri čemu je u središtu interesa odnos umjetničke izvedbe i prostora“, naglasile su dr. sc. Valentina Gulin Zrnić s Instituta za etnologiju i folkloristiku te dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Likovna umjetnost je pronašla dom u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj otvorivši time potpuno nove vidike poimanja bolničkog prostora. Cilj ovog projekta svakako je omogućiti što ugodniji boravak pacijentima i ugodno radno okruženje zaposlenicima. Vjerujemo da ćemo kroz ovaj projekt između Hrvatskog društva likovnih umjetnika i KBC-a Zagreb kroz umjetnički izričaj osnažiti naša nastojanja da se približi bolnica pacijentima i korisnicima usluga na jedan potpuno drugačiji način.“ naglasio je prim.dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor.
Cjelokupni rezultati projekta bit će predstavljeni na znanstveno-stručnom skupu i izložbi Estetizacija i rehumanizacija javnog prostora: umjetnost kao terapija u Domu HDLU-a (Meštrovićev paviljon, Trg žrtava fašizma 16) povodom obilježavanja Europskog dana kreativnosti, 21. ožujka 2017. godine, otvorenom za svu zainteresiranu javnost, uz prošireni program izlaganja na temu umjetnosti u svrhu zdravlja.
Projekt provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u okviru EU projekta CreArt u partnerstvu s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku (u okviru projekta Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet koji financira Hrvatska zaklada za znanost) te Kliničkim bolničkim centrom Zagreb na lokaciji Rebro.
PROGRAM IZLAGANJA na znanstveno-stručnom skupu
Ana Kruhak, tajnica zamjenika ravnatelja; prim. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC Zagreb; mag. sestrinstva Marija Orlić Šumić, glavna sestra i pomoćnica ravnatelja KBC Zagreb; Mirna Vrček, glavna sestra ORL; Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU; akad. slikarica Melinda Šefčić, autorica projekta
%20–%20Estetizacija%20i%20rehumanizacija%20javnog%20prostora:%20umjetnost%20kao%20terapija%20/%20Foto){kind=link}