Projekt Iron-Age-Danube predstavljen u Arheološkom muzeju u Zagrebu
U središtu projekta nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 8. i 4. stoljeća prije Krista, koji, iako impozantni, ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu. Projekt, ukupne vrijednosti 2.552.000,00 eura, provodi se u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. te je sufinanciran iz sredstava Europske unije, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj u visini od 85% (2.169.000,00 eura)
U projektu sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja: Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Vodeći partner projekta Iron-Age-Danube je Muzej Joanneum iz Graza. Djelatnosti institucija okupljenih oko projekta Iron-Age-Danube međusobno su komplementarne u polju zaštite kulturne baštine i razvoja kulturnog turizma, čime je stvorena jaka međunarodna mreža stručnjaka.
Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju pretpovijesnih krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa. Zadani projektni ciljevi bit će testirani te implementirani u devet mikroregija (Großklein (AT), Strettweg (AT), Jalžabet (CRO), Kaptol (CRO), Poštela (SI), Dolenjske Toplice (SI), Százhalombatta (HU), Süttő (HU) i Sopron (HU)) iz pet partnerskih zemalja.
Kao projektni partneri iz Hrvatske na projektu Iron-Age-Danube sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima ‒ Ministarstvom kulture RH i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.
Dobrodošlicu prisutnima poželio je ravnatelj Arheološkoga muzeja u Zagrebu g. Sanjin Mihelić, koji je istaknuo važnost projekta posvećenog upravo pretpovijesti, odnosno željeznomu dobu, te naglasio kako Iron-Age-Danube nije samo projekt koji gleda prema prošlosti već prema sadašnjosti i budućnosti naše baštine. Istaknuo je da je ovo početak dugoga i zahtjevnoga puta, no čvrsto je uvjeren da će rezultati daleko nadmašiti očekivanja.
Dr. sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju, rekao je kako su ciljevi projekta dio dugoročnih strateških ciljeva Instituta, a to je u prvome redu aktivno sudjelovanje u oblikovanju politike zaštite i prezentacije kulturne baštine i sustavno jačanje vidljivosti arheologije.
U ime ministrice kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek predstavljanju je prisustvovao državni tajnik gospodin Krešimir Partl, koji je istaknuo da Ministarstvo kulture podupire projekt u cjelost, kao i da samo sudjeluje u projektu kao pridruženi strateški partner, naglasivši da ovim projektom dobivamo mogućnost napraviti korak više od uobičajene prakse za našu arheološku baštinu.
„Ministarstvo kulture već dugi niz godina podupire, ali i vodi razne projekte istraživanja i prezentacije kulturne baštine poput projekta Vukovar – Vučedol – Ilok, koji je rezultirao izgradnjom Muzeja vučedolske kulture, a koji će uskoro dobiti i dodatne popratne sadržaje u vidu Arheološkoga parka, financiranoga sredstvima Europske Unije.“
Isto tako, Ministarstvo kulture kroz rad Uprave za zaštitu kulturne baštine godinama financijski podupire razne projekte, istraživanja i konzervacije arheoloških lokaliteta. Tako su i lokaliteti Jalžabet i Kaptol, kao dio ovoga projekta, također dobili potporu Ministarstva kulture“, rekao je državni tajnik gospodin Krešimir Partl.
Državni tajnik g. Krešimir Partl naglasio je kako je financijska potpora programima samo jedan segment brige Ministarstva kulture za arheološku baštinu, dok ostale aktivnosti poput pravne zaštite lokaliteta, zaštite kroz prostorno plansku dokumentaciju ili sustavne brige naših konzervatora ‒ ostaju manje vidljive.
„Krajnji cilj više nije samo znanstvena spoznaja i prezentacija u klasičnome poimanju te riječi već sada imamo priliku naučiti kako te lokalitete, na primjeren način, prezentirati s pomoću suvremenih tehnologija, kako ih turistički povezati sa sličnom baštinom u širem okruženju i kako primijeniti načelo održivoga korištenja arheološke baštine“, naglasio je državni tajnik g. Partl.
Mr.sc. Veljko Mihalić iz Gradskoga ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba istaknuo je kako uloga muzeja danas nadilazi funkciju čuvara kulturne baštine. U društvenome razvoju zajednice postaju mjesta edukacije i zabave koja, kao neizostavni dionici kulturnoga turizma, postaju prava gospodarska snaga te turistički proizvodi bućnosti.
Muzejska savjetnica Arheološkoga muzeja u Zagrebu dr. sc. Jacqueline Balen, voditeljica projektnog tima muzeja, istaknula je da je, između ostalog, u sklopu projekta planiran razvoj novih strategija: strategije za zaštitu arheoloških krajolika i strategije turističke promocije, odnosno metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju tih lokaliteta.
„Osnovni cilj projekta je popularizacija arheologije u široj javnosti, a posebice među djecom, pa je tako predviđen i razvoj novih programa posebno kreiranih za djecu školskoga uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijega željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika“ naglasila je dr. sc. Jacqueline Balen.
Tijekom provedbe projektnih aktivnosti pozornost Arheološkoga muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesnu arheologiju bit će usmjerena na prostor Požeške kotline, gdje, zbog njezinih specifičnih geografskih značajki, ostaju sačuvane i vidljive značajke raznih kulturnih krajolika od prapovijesti do danas. Projektne aktivnosti provoditi će na poznatom nalazištu Kaptol kod Požege.
Voditelj projektnog tima Instituta za Arheogiju dr. sc. Saša Kovačević istaknuo je da aktivnost Instituta treba gledati kroz nekoliko slojeva: od “primijenjene znanosti” koja uključuje manja, specijalizirana arheološka istraživanja (Kalnik) do velikih projekata u smislu izvrsnosti i kvalitete metodologije (virovitica, Donji Miholjac). Drugi sloj predstavlja tzv. “dostupnu znanost” koju predstavlja bogata izdavačka djelatnost Instituta za arheologiju od samog početka do danas. Treći sloj predstavlja “znanost za sve” koja uključuje različite popularizacijske aktivnosti poput radionica i predavanja. Dr. sc. Kovačević je potom predstavio nalazište Jalžabet kojim dominira tumul Gomila, najveći tumul na prostoru srednje Europe, koji će biti u središtu projektnih aktivnosti Instituta.
Održivost rezultata projekta ostvariti će se kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjega opsega. Time će se zainteresiranoj javnosti pružiti mogućnost da doživi kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine. Rezultati projekta predstaviti će se na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji koja će se održati u svibnju 2019. u Zagrebu, u oraganizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, a koja će problematizirati odnos arheologije i turizma. Konferenciju je u kratkim crtama najavio ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu g. Sanjin Mihelić. Potom je dr. sc. Saša Kovačević održao predavanje o starijem željeznom dobu pod nazivom: „Arheologija krvi, željeza i soli? Svakodnevica, materijalna kultura i duhovni život populacija starije željeznog doba u središnjoj Hrvatskoj i Europi“.
Treba istaknuti kako su predstavljanju, također, nazočili dionici projekta iz Požeško-slavonske, Varaždinske županije te grada Zagreba: saborski zastupnik g. Anđelko Stričak, gđa mag. Susanne Ranetzky, direktorica Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, gđa. Vesna Vlasić, pročelnica u Požeško-Slavonskoj županiji, mr. sc. Zoran Wiewegh, voditelj Odjela za arheologiju Ministarstva kulture RH, g. Mirko Magić, nacelnik Jalžabeta, g. Josip Soudek , zamjenik načelnika općine Kaptol, ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice, gđa. Spomenka Vlahović, gđa. Elizabeta Dolenec, direktorica Turističke zajednice Varažinske županije, gđa. Lana Husnjak, direktorica Turističke zajednice Grada Varaždinske Toplice, g. Miran Bojanic Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, gđa. Lovorka Štimac Dedić, voditeljica Odjela za arheologiju Gradskog muzeja Varaždin, te gđa Željka Balun, iz Turističke zajednice grada Zagreba.
U sklopu programa predstavljanja projekta Iron-Age-Danube održane su i dječje radionice „Obuci halštatskog ratnika“ i „Rekonstrukcija keramičke posude iz tumula“ na kojima su sudjelovali učenici gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca.
Po završetku službenog dijela programa gosti pozvani na druženje uz degustaciju vina ponuđeni iz Požeške kotline te obilazak Zbirke stratijeg željeznog doba u Stalnom postavu Pretpovijesnog odjela, uz vodstvo Ivana Drnića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu.
