U Zagrebu je utorak 15. studenog u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana skupština Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU na kojoj je prof. dr. sc. Dragan Kovačević s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku održao predavanje na temu Inovacije kao temelj konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je Znanstveno vijeća za tehnološki razvoj HAZU koje vodi akademik Marin Hraste do sad bilo ishodište najbitnjih Akademijinih dokumenata vezanih uz reformu izobrazbe i važnosti inovacija. Upozorio je da je Hrvatska među najlošijim državama u Europi po inovacijama, kao i po ulaganjima u obrazovni i istraživački ciklus za koji izdvaja 0,76 posto BDP-a, što je trećina europskog prosjeka. „Unatoč tomu naša poljoprivredna proizvodnja raste, zbog inercije ili tradicije“, kazao je akademik Kusić.
Činjenične podatke iznio je prof. dr. sc. Dragan Kovačević ustvrdivši da se Hrvatska nalazi pri dnu ljestvice članica EU kad je u pitanju inovacijska uspješnost koja je dvostruko manja od EU prosjeka pri čemu je dva do tri puta manja od inovacijskih predvodnika Švedske, Finske, Danske, Njemačke i Nizozemske. Kao glavne probleme hrvatske prerađivačke i prehrambene industrije uz nisku razinu ulaganja u razvoj i istraživanje naveo je slabu povezanost s primarnom proizvodnjom, slabu suradnju znanosti i gospodarstva, nisku razinu stranih investicija, niski apsorpcijski kapacitet i zastarjelost tehnologije.
Ipak prehrambena industrija pokazuje otpornost na recesiju, pri čemu u 2015. promatrano na godišnjoj razini bilježi stopu rasta za četiri posto, povećanje proizvodnosti od pet do šest posto i uz porast izvoza od 19 posto. Ta je industrija ostvarila i značajne regijske akvizicije, prije svega koristeći prednosti kao što su tradicija u proizvodnji hrane i pića, prepoznatljivost brandova na regionalnom tržištu i dobra sirovinska osnova. S druge strane, produktivnost je još uvijek na razini 70 posto prosjeka EU i najvećim dijelom posljedica je pasivnog restrukturiranja, a manjim dijelom rezultat inovacijskih aktivnosti koje, u više od 80 posto slučajeva, čine nabavke postrojenja, opreme i softwarea“, zaključio je Kovačević.
