Međunarodna znanstvena konferencija “Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić” svečano je otvorena u srijedu 12. listopada 2016. u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Idejni je začetnik i glavni organizator ovoga događaja Hrvatska udruga dječje književnosti, koja je 2013. također organizirala i znanstvenu konferenciju povodom 100. obljetnice romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića iste autorice, a toj su se udruzi koja okuplja najrelevantnije hrvatske znanstvenike koji se bave proučavanjem dječje književnosti, u organiziranju pridružili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska. Znanstvena izlaganja tijekom dvaju djelatnih dana Konferencije (13. i 14. listopada) odvijala su se u prostorima Akademije i Matice hrvatske. Svoja znanstvena promišljanja i istraživanja tom je prilikom izložilo 120-ak znanstvenica i znanstvenika iz 15-ak država svijeta. Teme predstavljane na znanstvenoj konferenciji odnosile su se na mnogobrojne aspekte zbirke Priča iz davnine (književnoteorijske, književnopovijesne i kulturologijske analize, problematika prjevoda, izobrazbni i metodički kontekst, (multi)medijske prerade, intertekstna dimenzija zbirke, problematika žanra i brojne druge). Velik broj prijavljenih izlaganja svjedoči da ova jedinstvena zbirka i stotinu godina nakon nastanka pobuđuje ne samo čitateljski, nego i znanstveni, kritičarski, umjetnički i odgojno-izobrazbno interes.
Na svečanom otvorenju Konferencije, govorili su: akademik Zvonko Kusić (predsjednik Akademije koji je ovom prilikom i osobni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, pokroviteljice Konferencije), tajnik Akademijina Razreda za književnost, akademik Pavao Pavličić, predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, Theodor de Canziani Jakšić – skrbitelj skrbitelja Fondacije Matilde Ružić, Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, član obitelji Ivane Brlić-Mažuranić – Teodoro Darko Mažuranić i, predsjednica Organizacijskoga odbora Konferencije, doc. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman.
Akademik Kusić podsjetio je na veliki doprinos obitelji Mažuranić, istaknuvši djeda Ivane Brlić-Mažuranić, bana Ivana Mažuranića, i oca Vladimira Mažuranića koji je bio predsjednik Akademije od 1918. do 1921. Pri čemu je akademik Kusić naglasio da je „Obitelj Mažuranić uvjerljivo gradila hrvatski identitet, modernu i ovodobnu povijest“. Podsjetio je na činjenicu da je Ivana Brlić-Mažuranić 1937. izabrana u Akademiju kao prva žena u njenom članstvu. Akademik Pavličić govorio je o autoričinu inovativnom korištenju žanra umjetničke bajke kojemu je dala netipičan i unikatan oblik, akademik Stjepan Damjanović podsjetio je na doprinos Matice hrvatske popularizaciji djela Ivane Brlić-Mažuranić. Teodoro Darko Mažuranić iznio je svoja sjećanja na djetinjstvo i odrastanje u obitelji Mažuranić, dok je Theodor de Canziani govorio o bogatoj ostavštini obitelji Mažuranić, Brlić i Ružić koja se nalazi u Rijeci. U ime organizatora, Hrvatske udruge dječje književnosti, kao i onih koji su prijavili svoja izlaganja, govorila je Andrijana Kos-Lajtman, istaknuvši velik odaziv na Konferenciju i činjenicu da je jedno djelo, zbirka bajki, uspjelo okupiti stručnjake iz osamnaest država svijeta. Pri čemu je dr.sc. Kos-Lajtman istaknula kako stvaralački i društveni angažman ove autorice pokazuje da strast za pisanjem i istraživanjem premošćuje granice između kultura, jezika, povijesnih epoha, i da stvaralačke uloge koje sami odabiremo ne moraju nužno kolidirati s onim ulogama koje su nam dodijeljene. Svima je zaželjela dobrodošlicu u Zagrebu i bogate znanstvene rasprave.
U večeri otvorenja Konferencije održana su i dva plenarna izlaganja – Jennifer Miskec (Sveučilište Longwood, Virginia, SAD) i Dubravke Zime (Hrvatski studiji, Zagreb). Jennifer Miskec je govorila o recepciji Priča iz davnine u Americi, temeljem vlastitoga rada s američkim studentima, a Dubravka Zima o pozicioniranju zbirke u kontekst hrvatske moderne.
Ovom znanstvenom konferencijom željelo se aktualizirati i kritički propitati književno djelo Ivane Brlić Mažuranić, baš kao i njezina društvena i osobna pozicija u okolnostima europske onodobnice u razdoblju u kojemu je živjela i djelovala. Priče iz davnine zaista su najprjevođenija hrvatska knjiga, objavljivana na mnogim jezicima svijeta i, jedinstvena prozna zbirka čitavo jedno stoljeće nalazi svoje dječje i odrasle čitatelje. Autorica je vrlo brzo nakon njezina objavljivanja, a osobito nakon prjevoda na engleski jezik (osam godina nakon hrvatskoga originala), stekla naklonost međunarodne književne kritike.
Zahvaljujući Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić čak četiri puta je bila nominirana za Nobelovu nagradu, a pamtimo je i kao prvu ženu članicu Akademije (tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti).
Sve u svemu vrjedna ovodobna razmišljanja i nove propitane spoznaje kao i teorijske kulturske pristupe uglednih i stručnih sudionika na vidjelo je donjela i oznanila znanstvena konferencija „Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić“ o tomu značajnijem hrvatskom književnom djelu Ivane Brlić-Mažuranić, na kojoj se zapaženo donekle raspravljalo i o drugim njezinim djelima, pa i o sveukupnom njezinom književnom djelovanju. Pritom je potvrđena nezaobilazna uloga ove književnice u nastavnim programima školskog sustava odgoja i izbrazbe u Hrvatskoj, a ujedno je kazano da treba nadaljnje ustrajno djelovati na pozicioniranju i akualizaciji cjelovitog njezinog književnog opusa u kontekstu europske i svjetske književnosti.
