U palači HAZU u Zagrebu u četvrtak 29. rujna započeo se održavati dvodnevni 13. znanstveni skup o hrvatskim dijalektima uz kojeg je predstavljen jubilarni 20. Hrvatski dijalektološki zbornik posvećen 90. obljetnici rođenja akademika Milana Moguša, uglednijeg hrvatskog jezikoznanstvenika, dijalektologa i prijašnjeg predsjednika HAZU. Skup su organizirali Razred za filološke znanosti, Zavod za lingvistička istraživanja i Odbor za dijalektologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Na otvaraju skupa predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić uvodno govoreći podsjetio je da su se u Akademiji još prije godine 40 godina započli održavati znanstveni skupovi posvećeni hrvatskim dijalektima. „Riječ je o velikoj Akademijinoj tradiciji koja potvrđuje njezinu misiju kao čuvara nacionalnog identiteta“, kazao je akademik Kusić, istaknuvši pomnu brigu o izvornim govorima koji su zbog globalizacije sve ugroženiji. Govoreći o akademiku Mogušu, kazao je da je riječ o velikom hrvatskom filologu i dijalektologu koji je izrazio neizmjeran doprinos Hrvatskoj akademiji u kojoj je 1977. postao izvanredni, a 1986. redoviti član. Od 1991. do 1997. bio je glavni tajnik HAZU, zatim do 2003. potpredsjednik, i u dva mandata predsjednik od 2004. do 2010. Pri tomu je od 2005. do danas akademik Moguš voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU. Od 1962. do umirovljenja 1992. predavao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je od 1965. bio voditelj Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika, ujedno je predavao i na više inozemnih sveučilišta. Uz akademike Stjepana Babića i Božidara Finku bio je jedan od autora Hrvatskog pravopisa iz 1971. koji je doživio osam naklada. U hrvatskoj lingvistici među prvima je počeo upotrebljavati računalsku obradu podataka.
„Ovim Zbornikom struka i Akademija odužuju se akademiku Mogušu. Kao predsjednik promicao je stajališe da Akademija predstavlja državu i naciju i da se nalazi iznad dnevne politike, što i danas prihvatljivo poštujemo. Hvala mu na svemu što je učinio za hrvatsku znanost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju, hrvatski identitet i hrvatski narod“, zaključno je kazao je akademik Kusić koji je spomenuo i pojedina od najbitnijih Moguševih dijalektoloških djela, kao što su Rječnik senjskog govora i Rječnik Marulićeve Judite.
Zapaženo je govorio tajnik Razreda za filologiju HAZU akademik August Kovačec koji je kao voditelj skupa nazočne posjetitelje iscrpno izvjestio govoreći o razvoju hrvatske dijalektologije i dijalektologijske leksikografije, pri čemu je spomenuo da je prvi Akademijin znanstveni skup o hrvatskim narječjima održan 1976. na poticaj Odbora za dijalektologiju kojemu je tad na čelu bio akademik Ljudevit Jonke i bio je posvećen čakavskom narječju, budući da je baš na njemu nastala prva hrvatska pismenošću artikulirana riječ. Akademik Kovačec opširnije je govorio o dijalektologijskom djelovanju akademika Moguša. Na zasluge akademika Moguša podsjetile su, kako upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU dr. sc. Jela Maresić, tako i predsjednica Odbora za dijalektologiju HAZU prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić koja je predsjedala prvim dijelom skupa.
Na ovogodišnjem skupu sudjeluju ugledni jezikoznanstvenici i poznati filolozi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske i Ukrajine kojima su izlaganja posvećena dijalekatnim izoglosama na tzv. „slavenskom“ jezičnom prostoru i hrvatskim govorima, kajkavskom narječju pa i dijalektologijskom djelovanju pokojnog hrvatskog jezikoznanstvenika akademika Dalibora Brozovića.
