Ove nedjelje zpočenju “Likovni susreti Vugrovec 2016.” i traju do 30. rujna
Likovni susreti Vugrovec nastoje ugostiti likovne umjetnike iz cijele Europe, ali će naglasak uvijek biti na hrvatskim autorima koji će biti nositelji projekta tj. glavni realizatori. Likovni susret završiti će tako izložbom radova nastalih tijekom boravka i rada umjetnika na istome, u Izložbenom prostoru HULULK-a, popularno među vugrovčancima zvanom galerija Farof.
Ove jeseni Likovni susreti, uz hrvatske umjetnike: Nikolinu Ivezić, Ninu Brkić, Anu Jakić Divković, Anu Divković, Tamaru Brmbota, Vericu Jadanec, Željka Zimu, Dubravka Mokrovića i Petra Košija, ugošćuju troje umjetnika, Noru Evetović, Nelu Horvat i Josipa Klera – naše vojvođanske Hrvate iz Srbije te dvije slovenske slikarice Anku Krašna i Andreju Eržen.
Glavni je organizator KUD «Dragutin Domjanić» koji djeluje od 1950. godine, a u novije se vrijeme iskazao i kao nositelj kulturne i gastronomske smotre «Vugrovečko Miholje» koje se održava svakog prvog vikenda u listopadu (tj. na kraju tjedna iza blagdana Sv. Mihovila), a domaćini su, evo i Likovnih susreta Vugrovec.
Vrijedi upoznati gostoprimstvo i bogatu kulturnu tradiciju vugrovečkog kraja pa vas pozivamo da navratite u prigorski kraj, tek petnaestak kilometara od centraZagreba, a koji danas i pripada našem glavnom gradu. Zapravo, već na šestom kilometru ceste, koja sjeverno od Sesveta blago vijuga prema Mariji Bistrici, odvaja se krak puta kojim se stiže u živopisno prigorsko mjesto Vugrovec.
Vugrovečki kraj bio je naseljen od davnina. Još u doba Rimljana ovuda je prolazila važna cesta koja je spajala Sisak i Ščitarjevo s Ptujem (Siscia-Andautonia-Poethovio). Iz rimskog doba u Vugrovcu je pronađen kameni nadgrobni spomenik, tzv. vugrovečki Ikar, a na lokalitetu Slatine otkopani su ostatci villae rusticae (stambeno-gospodarskog objekta) s mnogo materijalnih ostataka iz doba 2. do 4. stoljeća. Do sada povijest ne zna točan dolazak Hrvata u ovaj prigorski kraj, ali pretpostavljamo da se naselje Vugrovec, kao i još nekoliko drugih okolnih naselja oko njega, formiralo već tijekom 12. stoljeća. Prvi pisani spomen Vugrovca datira iz 1201. godine O tome nam kazuje isprava tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Emerika u kojoj je opisan biskupski posjed Vugrovec. U 17. stoljeću u Vugrovcu djeluje tzv. štikarska škola, koju je osnovao zagrebački bisku Petar Petretić. U njoj su se izrađivala krasna misna ruha, a neka od njih i danas se nalaze u riznici zagrebačke katedrale. Godine 1759. u Vugrovcu je izgrađena «donja» crkva Sv. Franje Ksaverskog, koja je 1803. proglašena župnom crkvom. Godine 1821. nadograđen joj je toranj i sakristija. Kapelica Sv. Benedikta srušena je 1779. godine, a od njenog materijala sagrađen je 1801., u baroknom stilu, današnji Farof (župni dvor). U današnjem obnovljenom župnom dvoru nalazi se vrlo vrijedan crkveni inventar s pismohranom i knjižnicom u kojoj se nalazi nekoliko raritetnih knjiga velike vrijednosti.
A upravo je Farof mjesto našeg likovnog okupljanja, mjesto koje je postalo važno i u prezentaciji suvremene likovne produkcije.
Svrha ove manifestacije je želja i nastojanje organizatora da na bogatoj kulturno-umjetničkoj baštini kao bazi stvori projekt kojim će ponovno ovaj kraj, grad Zagreb i cijelu Hrvatsku ubilježiti u kulturno-umjetničku kartu Europe, pridonijeti razvoju i prezentaciji likovne umjetnosti, a pozivanjem na susrete, tj. suradnjom i s umjetnicima širom lijepe naše kao i s inozemnim autorima raditi na kulturnom jedinstvu, ispreplitanjima i povezivanjima unatoč kulturološkim i religijskim različitostima
