Kašnjenje u plaćanju: prosječna kašnjenja postaju primjetno kraća, ali treba ih učiniti još kraćim
Europska komisija oznanila je današnje izvješće o provedbi Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju. Direktivom su uvedene stroge mjere za zaštitu europskih društava od kašnjenja u plaćanju pri transakcijama s javnim tijelima i drugim tvrtkama. U izvješću je razvidno da se zbog provedbe Direktive prosječno doba plaćanja u transakcijama među tvrtkama u EU-u od 2013. skratilo za više od 10 dana. Nacionalna nadležna tijela uvidjela su potrbu ustarajane borbe protiv kašnjenja pri plaćanju pa su po potrebi donosili dodatne mjere kojima bi osigurali usklađenost s Direktivom. Povjerenica Elżbieta Bieńkowska, zadužena za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo, male i srednje poduzetnike, izjavila je: Pozorno pratimo provedbu Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju i zabilježili smo postupno skraćivanje doba prosječnog plaćanja unutar EU-a. Međutim, kašnjenja u plaćanju još uvijek pogađaju mnoge tvrtke, osobito ona male i srednje, pa time u konačnici utječu na konkurentnost EU-a. Plaćanje u zakonskom roku od 30 dana poseban je problem za javna tijela. Više informacija o kašnjenju u plaćanju dostupno je na web-mjestu Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike.
Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje: nakon 35 godina nadzora hrane na europskom stolu učinkovitiji nego ikad
Iz godišnjeg izvješća Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) za 2015., koje je objavljeno danas razvidna je razmjena informacija o ozbiljnim zdravstvenim rizicima postala još učinkovitija. Ta mreža omogućuje nadležnim tijelima da brzo djeluju u pogledu mnogih rizika za sigurnost hrane prije nego što zaista dođe do štete za europske potrošače. Prošle je godine Europska komisija u okviru tog sustava uzbunjivanja na razini EU-a primila 3049 obavijesti o rizicima za sigurnost hrane i hrane za životinje, od kojih se 775 odnosilo na ozbiljan rizik za zdravlje. Stopa odgovora na takve uzbune povećala se za 23 % i dosegnula 4030 obavijesti o naknadnim mjerama. Među najčešće prijavljivanim rizicima bili su živa u ribi, aflatoksini u orašastim plodovima i salmonela u voću i povrću. Služba za razmjenu informacija RASFF-a djeluje dvadeset i četiri sata dnevno pritom je ključan alat za prjekograničnu reakciju ako se u lancu hrane otkrije rizik za javno zdravlje. Sustav postoji od 1979. i razvijao se kako bi pratio promjene na rastućem i sve složenijem globalnom tržištu ali i promjene u navikama potrošača. Više informacija o RASFF-u, cijelo izvješće i infografika dostupni su ovdje.
