Komisija predstavila način kako će raspodijeliti 8,5 milijardi eura koji će se 2017. uložiti u istraživanja i inovacije
Europska komisija danas je ažurirala program djelovanja za 2017. za Obzor 2020., EU-ov program za istraživanja i inovacije, u okviru kojeg će sljedeće godine u istraživanja i inovacije uložiti 8,5 milijardi eura. Među bitnim novinama je uvrštavanje otvorenih istraživačkih podataka u sve nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. Za projekte koji se financiraju u okviru programa besplatan internetski pristup znanstvenim podatcima postat će pravilo, pa će se takvim slobodno dostupnim znanstvenim postignućima potaknuti konkurentnost, ali i omogućiti brže inoviranje i bolja suradnja. Programom se reagira i na aktualna događanja: jača se istraživanje migracija. Kao odgovor na migracijsku krizu, dodijelit će se sredstva za nova istraživanja usmjerena na razumijevanje migracija, ali i na razvoj djelotvornih politika za upravljanje priljevom migranata i njihovu integraciju u društvo i gospodarstvo. Carlos Moedas, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, izjavio je: „Odgovor na pozive u okviru programa Obzor 2020. izrazito je snažan – tijekom protekle dvije i pol godine predato je više od 90 000 prijedloga koji ispunjavaju uvjete. Sad smo odlučili otvorene istraživačke podatke pretvoriti u pravilo pa tako dodatno potaknuti inovacije – od sad će znanstvena zajednica i inovativne tvrtke moći lakše i ekonomičnije pristupati podatcima iz istraživanja. Jačanjem istraživanja migracija još jedanput pokazujemo da se Obzor 2020. može brzo prilagoditi novim izazovima.“ Mogućnosti financiranja koje nudi program djelovanja izravno su usklađene s deset prioriteta Komisije i sastrateškim prioritetima povjerenika Moedasa. Obzor 2020. raspolaže proračunom od gotovo 77 milijardi eura tijekom sedam godina, a tijekom 2017. iz tog će se programa podržati niz transverzalnih inicijativa: „Industrija 2020. u kružnom gospodarstvu“ (325 milijuna eura) za razvoj snažnih i održivih gospodarskih sustava, „Zelena vozila“ (133 milijuna eura), „Pametni i održivi gradovi“ (115 milijuna eura) za bolju integraciju ekoloških, prometnih, energetskih i digitalnih mreža u urbana okruženja u EU-u, „Tehnologije i standardi za automatsku vožnju“ (više od 50 milijuna eura) te „Internet stvari“ (37 milijuna eura) za poticanje širenja digitalnih tehnologija u Europi. Novim programom rada jača se i potpora za izvrsnost u revolucionarnim istraživanjima. Europsko istraživačko vijeće najboljim će znanstvenicima dodijeliti ukupno 1,8 milijardi eura bespovratnih sredstava, što znači da je riječ o najvećem godišnjem proračunu od osnivanja Vijeća 2007. Objavljene su dodatne informacije o ažuriranom programu rada, memorandum, informativni članak o novim migracijskim temama i infografika o otvorenim podacima.
Komisija objavila novi internetski alat za mjerenje potrošnje goriva i emisija CO2 prilikom putovanja automobilom
U skladu s težnjama Komisije koja je usmjerena na prjelazak vozila s niskom razinom emisija ili bez emisija, iznesenima u Europskoj strategiji za mobilnost uz nisku razinu emisijadonesenoj prošle srijede, Zajednički istraživački centar Europske komisije razvio je internetski alat kojim se građanima olakšava procjena potrošnje goriva i emisija CO2 prilikom svakodnevnog putovanja automobilom na posao ili pak odlaska automobilom na godišnji odmor. Alat za zelenu vožnju (Green Driving Tool) razvijen je kao potpora inicijativama Komisije za dekarbonizaciju prometa u Europi. Taj interaktivni internetski instrument omogućuje procjenu potrošnje goriva i emisija CO2 za pojedinačna putovanja automobilom na osnovu varijabli kao što su klasa automobila, snaga motora, vrsta goriva i stil vožnje. Tibor Navracsics, povjerenik za izobrazbu, kulturu, mlade i šport nadležan za Zajednički istraživački centar, izjavio je: „Alat za zelenu vožnju koji je razvio Zajednički istraživački centar Europske komisije potrošačima olakšava donošenje informiranijih odluka vezanih uz prijevoz automobilom te im pokazuje kako smanjiti emisije CO2 i potrošnju goriva. Iz tog je primjera odlično vidljivo kako znanost može poduprijeti zadatke politika ali i ponuditi praktične alate za rješavanje društvenih izazova i davanje veće kontrole građanima.“ Alat za zelenu vožnju koristi detaljne kartografske podatke i simulacije vozila za procjenu potrošnje goriva, troškova i emisija CO2za svako putovanje automobilom. Njime će se stoga pridonijeti jačanju svijesti o učinku putovanja automobilom te pružiti podrška građanima koji žele donijeti odluke vezane uz korištenje automobila. Dodatne informacije i sam alat za zelenu vožnju dostupni su na internetu.
