U Zagrebu u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 24. svibnja 2016. javnosti je predstavljena nova poštanska marka Hrvatske pošte koja je prigodno objavljena u čast 800. obljetnice postojanja dominikanskog reda na hrvatskom ozemlju. Dizajnerski gledano marka je skladno i vješto načinjema, dojmljivo i raspoznajno slikovitom uvjerljivošću predstavlja lunetu portala dominikanske crkve u Trogiru na kojoj se vidi lik blaženog Augustina Kažotića
Marka dojmljivo prikazuje najpoznatijnijeg dominikanaca tijekom povjesnice toga reda u Hrvatskoj blaženog Augustina Kažotića (1260. – 1323.) rodom Trogiranina, koji je bio istaknuti zagrebački biskup ali i prvi hrvatski blaženik.
Obraćajući se uvodno nazočnima, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić istaknuo je da Akademija predstavljanjem poštanske marke posvećene jubileju dominikanskog reda udjeljuje posebnu zahvalnost dominikancima, kao i poruku javnosti o njihovom neizmjernom značaju za hrvatsku kulturu, znanost i društveni razvoj ali i za povezivanje Hrvatske s Europom.
Pritom je akademik Kusić nazočne podsjetio i na to kako je svojedobno utemeljitelj dominikanskog reda sveti Dominik 1221. u Hrvatsku poslao svog bliskog suradnika Pavla Dalmatinca, profesora Bolonjskog sveučilišta nek uspostavi i razvije djelovanje reda u područjima Hrvatske. Spomenuo je na zasluge blaženog Augustina Kažotića koji je kao zagrebački biskup u Zagrebu u onodobnici reorganizirao i unaprjedio katedralsku školu. Međutim prvo sveučilište na ovim srednjeeuropskim i hrvatskim područijema osnovali su dominikanci u Zadru davne 1396. godine. Sveučilište u Zadru kao najstrarije hrvatsko sveučilište od osnutka bilo je motor i pokretač svekolikog razvoja, zapravo imalo je veliku i značajnu ulogu u povjesnici izobrazbe i visokoškolstva i to ne samo za dominikance, koji su imali dobru komunikaciju i dodire između zapada i istoka, pa su bili začetnici ekumenizma, zaslužni i za socijalni napredak zalaganjem za jednakost ljudi“, rekao je akademik Kusić.
O značaju i doprinosu dominikanaca hrvatskom vjerskom, kulturskom, znanstvenom i društvenom životu zapaženo je govorio provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije prof. dr. sc. Anto Gavrić koji je spomenuo pravilo dominikanskog reda koje je formulirao prvi nasljednik svetog Dominika, blaženi Jordan Saski: Sveto živjeti, učiti i podučavati, zbog čega su uz dominikanske samostane vrlo često bile otvarane i škole. Izim blaženog Augustina Kažotića, podsjetio je na to kako je dominikanski red dao i prvu hrvatsku blaženicu, blaženu Ozanu Kotorsku, među ostalim spominjao je zasluge mnogih uglednih hrvatskih dominikanca, poglavito na najuglednijeg hrvatskog povjesničara akademika Stjepana Krasića, člana HAZU, ali i na 32 dominikanca mučenika ubijena tijekom provale Tatara 1242.
Zapažen ogled na objavljivanje prigodne marke kazala je dr. sc. Željka Čorak, kao suradnica HAZU i kao predsjednica Povjerenstva za izbor motiva i grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske koja je istaknula da je blaženi Augustin Kažotić imao osobine koje bi i danas bile poželjne u privatnom i javnom životu. „On je integrativni lik hrvatske povijesti, veza hrvatskog sjevera i juga, trogirski i dalmatinski redovnik i zagrebački biskup. Ali ta integrativna funkcija ne završava samo u Hrvatskoj, jer on je Hrvatsku integrirao u Europu još kao student pariškog sveučilšta koji je kasnije djelovao i u Italiji i na papinskom Avignonu. Pritom je bio autor prvih teoloških rasprava u hrvatskoj povijesti. Pišući o siromaštvu, smatrao je da zemaljska dobra valja korisno upotrebljavati“, kazala je dr. sc. Željka Čorak. Podsjetila je i na Kažotićeve sukobe s ugarsko-hrvatskim kraljem Karlom Robertom Anžuvincem kad je stao na stranu Crkve i naroda, zbog čega je postao politički prognanik pa mu je bio zabranjen povratak u Zagreb, stoga je posljednju godinu svog života proveo kao biskup u Luceri u južnoj Italiji. Odmah nakon smrti u Zagrebu je bio štovan kao svetac i već u misalu od 1324. nalazi se obrazac mise u čast Augustina Kažotića „kad bude proglašen svetim“, međutim tek je 1702. službeno proglašen blaženim, dok se kanonizacija još očekuje.
Na predstavljanju marke u HAZU među mnogim nazočnim uglednim uzvanicima bili su i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin. Zapažen nastup u glazbenom dijelu programa dojmljivim pjevanjem izrazio je zbor dominikanskih bogoslova.
