Dinamika, izazovi i prilike
Dogovor o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a zapravo je najveći takav mogući regijski sporazum u povijesti, sa svrhom povećanja broj radnih mjesta i ubrzanog rasta gospodarstva s obje strane Atlantika.
Analize pokazuju da će sporazum o trgovini i ulaganju sa SAD-om, odnosno Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP), pomoći malim i velikim tvrtkama, pritom će smanjit birokraciju, i utvrditi jednostavnija pravila za uvoz, izvoz i ulaganja.
Europska unija i Sjedinjene Države napravile se značajan napredak k transatlantskom trgovinsko i investicijskom partnerstvu (TTIP) u proteklih godinu dana, što se naročito vidjelo na summitu G7 Elma u u lipnju, kad je dogovoreno da se rad na svim elementima ugovora ubrza. Dvije strane su u potpunosti predane postizanju ambicioznog i sveobuhvatnog sporazuma koji promovira ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, jača strateško partnerstvo, a odražava zajedničke vrjednote, poručili su to predstavnici Europske komisije 23. svibnja 2016., na današnjoj konferenciji „TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?“.
Što TTIP donosi Hrvatskoj?
Prema Studiji utjecaja TTIPa na Hrvatsku, procijenjeni ukupni direktni efekti TTIPa na izvoz i uvoz, na trgovinu, BDP su pozitivni. Naime, i u najslabijem scenariju, dolazi do blagih ali pozitivnih utjecaja na hrvatski izvoz u SAD, poboljšana robna razmjena i vanjskotrgovinske bilance Hrvatske prema SAD, ali i povećanje hrvatskog BDP-a u razdoblju 10 godina nakon početka primjene TTIP-a. U slučaju scenarija 3 ti su efekti osjetni.
Današnju konferenciju u Zagrebu organizirali su Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Uz gospodina Christiana Burgsmüllera, člana kabineta povjerenice Europske komisije za trgovinu Cecilie Malmström, na konferenciji su sudjelovali i brojni hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Udruge građana i gospodarskog sektora ali i Američke gospodarske komore, kao bitnih dionika u procesu pregovaranja za TTIP. U panel raspravama okupljeni su saznali novosti o pregovaračkim pozicijama Bruxellesa i Washingtona ali i pogled na TTIP iz hrvatske perspektive.
Europska komisija je fokusirana na sadržaj i kvalitetu, a ne na datum završetka pregovora s obzirom da je svrha TTIP-a donijeti korist svim sektorima EU gospodarstva, izjavili su predstavnici Europske komisije. Primjerice, EU ne će promijeniti svoje zakone o govedini koje se odnose na uvoz govedine tretirane hormonima, nadalje će ostati zabranjen. S druge strane TTIP će tekstilnoj industriji EU-a pomoći jer želi ukinuti visoke tarife ali i druge barijere kao što su dugotrajne administrativne provjere, objasnili su predstavnici Europske komisije.
Svrha Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP) uklanjanje je prepreka u trgovini kad je riječ o carinama, nepotrebnim propisima, ograničavanju ulaganja i slično, kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. Naime, SAD je prvi vanjskotrgovinski partner EU-a, a prednosti TTIP-a uvelike bi koristile malim i srednjim tvrtkam u članicama EU-a, pa tako i onima iz Hrvatske, bez obzira što je robna razmjena SAD-a s Hrvatskom oko dva posto ukupne hrvatske robne razmjene sa svijetom.
Najnoviji Komisijin nacrt studije učinka TTIP-a na osnovu razgovora s više od 500 dionika, ukazuje da bi sva gospodarstva država članica EU-a trebala rasti zahvaljujući sporazumu koji bi bio najveći takav regijski dogovor u povijesti. Primjerice, nacrt studije pokazuje da će se izvoz iz EU-a u SAD povećati za 27 posto, uz istodobne razne društvene pozitivne učinke s obje strane Atlantika. Studija je ujedno pokazala da bi pozitivni učinci TTIP-a doprinijeli rastu BDP-a od 0,5 posto godišnje prosječno u EU-u, prema ambicioznom scenariju za finalni dokument s dogovorenim stavkama pa i da će sve države članice imati koristi od potpisanog sporazuma. Nacrtom jasno je naglašeno da ipak postoje velike razlike, a koliki će točno biti utjecaj na BDP za svaku državu članicu to će između ostalog ovisiti i kolika je postojeća gospodarska povezanost sa SAD-om i snazi pojedinih gospodarskih sektora u svakoj članici.
Iz Europske komisije naročito naglašavaju značaj svakog sporazuma o slobodnoj trgovini, a posebno TTIP-a jer njime Europska unija može utjecati na proces globalizacije i oblikovati ga prema standardima EU-a koji su već uspostavljeni u državama članicama.
Prema zadnjem Komisijinom izvještaju o statusu pregovora s kraja travnja, razgovori dviju strana dobro napreduju, ali još uvijek postoji značajan broj tema o kojima se treba postići dogovor ako se želi poštivati zacrtani rok da glavni elementi sporazuma budu definirani do kraja ove godine.
Pozadina
TTIP je najveći bilateralni ugovor o trgovini i ulaganjima o kojem se pregovara u povijesti i bit će jedinstven jer će, uz liberalizaciju tih odnosa između EU-a i SAD-a, definirati obveze o njihovoj regulatornoj suradnji u skladu s ovodobnom globaliziranom trgovinom. Budući ugovor zasnivat će se na tri dijela: pristup tržištu, regulatorna suradnja i pravila. Unutar tih područja TTIP želi ukloniti gotovo sve carine, unaprijediti pristup uslugama i javnim nabavama za obje strane ali i smanjiti prepreke za trgovanje i ulaganje, poštujući prava i ciljeve politika za potrošače, radnike, ekologiju, zdravstvo i druge sektore. U TTIP-u se također žele odrediti nova i jasna pravila u bilateralnoj trgovini i investicijama kad je riječ o održivom razvoju i konkurentskim odnosima pa i kako bolje povezati male tvrtke s trgovinom, kako bi taj sporazum poslužio kao primjer za druge slične dogovore u ostatku svijeta.
Za više informacija:
· Europska komisija: http://bookshop.europa.eu/hr/
· Europski parlament: http://www.europarl.europa.eu/
· Europska komisija: http://ec.europa.eu/trade/
· Europska komisija: http://ec.europa.eu/
