U Fotogaleriji Dubravau Zagrebu otvara se 18. travnja, u 19 sati izložba fotografskih slika ANTUNA KREŠIĆA pod nazivom “Tango & La Boca”. Izložba je otvorena do 13. svibnja 2016.
Tango & La Boca
Buenos Aires, grad kojega su osnovali Europljani 1536. godine, i nazvali ga po zaštitnici pomoraca, Svetoj Mariji od dobroga vjetra (Santa Maria de Buen Ayre), glavni je grad Argentine. U ogromnom gradu, punom strasti, energije i stila, Porteñosi, kako nazivaju stanovnike Buenos Airesa, zajedno s turistima uživaju u tangu, koji je u njemu i rođen.
Tango je ples nastao, krajem 19.stoljeća, nakon dolaska mnoštva imigranata (uglavnom iz Italije) u potrazi za poslom, u radničkoj četvrti Buenos Airesa. Postoji mnogo priča vezanih uz sam nastanak tanga, a jedna od njih govori kako su upravo radnici (gauchosi) zbog manjka žena odlazili u bordele plesati s kurtizanama želeći tako ostvariti kontakt sa ženama. Upravo iz tog razloga strast je prvi epitet koji se veže uz tango. Tango glazba prožeta je snažnim utjecajem afričkih ritmova, izvedbenom, melankoličnom melodijom bandoneona i stihovima koji često pjevaju o čežnji za voljenom ženom i napuštenim gradom pa odatle i ona poznata rečenica: “Tango je tužna misao koja se pleše”. U svoje zlatno doba (otprilike 30-ih godina 20. stoljeća) tango je doživio procvat u glazbenom i plesnom smislu, proširio se na sve društvene slojeve, u kavane i na ulice. Kasnije, kroz povijest, argentinski tango je bio zabranjivan, izmijenjen, stavljen u “šablone”, no danas se njegov izvorni oblik njeguje diljem svijeta. Danas ga plešu svi, i mladi i stari, na ulicama i u klubovima, ponekad zaboravljajući na njegovu prošlost, ali i dalje uživajući u jedinstvenom, prekrasnom i skladnom kretanju, u zagrljaju i uz prelijepe tango melodije. Cafe Tortoni je povijesna i najpoznatija kavana, osnovana 1858. godine, u kojoj se pleše tango.
La Boca je možda i najšarenija četvrt na svijetu. La Bocu su prvotno nastanjivali talijanski lučki radnici koji su dolazili u Argentinu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. La Boca znači “usta”, a riječ je o prirodnoj luci koju je stvorio zavoj Rio Riachuelo koja utječe u Rio de la Plata. Danas je glavno središte četvrti ulica El Caminito. Najpoznatiji simbol La Boce su šarene metalne kuće, tako obojane, prvotno, iz nužde jer njihovi vlasnici nisu imali novca za boju pa su dobivali donacije, a bilo je teško dobiti dovoljnu količinu iste boje, i kuće su bojane bojama kakve su trenutno imali.
Antun Krešić
Antun Krešić rođen je u Starim Jankovcima nedaleko Vinkovaca, 14. veljače 1955. godine. Osnovnu školu pohađao u Starim Jankovcima i u Vinkovcima, a srednju (gimnazija) pohađao u Vinkovcima i Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine u slikarskoj klasi prof. Šime Perića. Radio je kao novinar, fotoreporter i dizajner u ŽTP-u Zagreb od 1981-1989. godine. S kolegom Borisom Demurom idejni je tvorac Muzeja suvremenog murala na otvorenom u Branimirovoj ulici u povodu Univerzijade 87 u Zagrebu, a sudjelovao je u izvedbi urbanog redizajna zagrebačkog Glavnog kolodvora i prostora oko njega iste godine. Stručni je likovni suradnik u propagandi IP Školska knjiga Zagreb od 1989. godine. Idejni je tvorac prvog hrvatskog izložbenog prostora na međunarodnom Sajmu knjige u Frankfurtu 1991. godine i prvog hrvatskog izložbenog prostora na međunarodnom Sajmu dječje knjige u Bologni 1992. godine. Samostalno izlaže od 1979., a skupno od 1981. u Vinkovcima, Splitu, Poznanovcu, Eisenstadtu, Beču, Heitzingu, Crikvenici, Mariboru, Beogradu, Voloskom, Šibeniku, Đurđevcu, Mannheimu, Osijeku, Stuttgartu, Mostaru, Dubrovniku, Zagrebu, Novigradu Istarskom, Primoštenu, Belom Manastiru, Valpovu, Sisku, Kninu, Hrvatskoj Kostajnici, Glini, Dvoru na Uni, Petrinji, Velikoj Gorici. Samoboru, Mladim Vožicama (Češka)… Nagrađen je na II. međunarodnom natjecanju slikarstva Volosko ‘87 nagradom Mandrač. Petnaestak godina bavi se umjetničkom fotografijom. Naslikao je repliku oltarne slike i križni put u župnoj crkvi u Starim Jankovcima. Odlikovan je Danicom hrvatskom s likom Marka Marulića 1997. godine.
