Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske unije i Kosova stupio na snagu
Danas 1. travnja 2016. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske unije i Kosova. Sporazumom se utvrđuje ugovorni odnos o uzajamnim pravima i obvezama kojim je obuhvaćen širok raspon sektora. Izim toga, njime će se pridonositi provedbi reformi koje će Kosovu omogućiti približavanje Europi. „Ovim Sporazumom započinje nova faza u odnosima EU-a i Kosova. Njime se bitno pridonosi miru, stabilnosti i blagostanju na Kosovu i regiji općenito. Radujem se njegovoj provedbi“, izjavila je visoka predstavnica / potpredsjednica Mogherini povodom stupanja Sporazuma na snagu. „Ovaj je sporazum ključni korak u odnosima EU-a i Kosova koji će olakšati daljnju provedbu reformi na Kosovu ali i otvoriti prilike za trgovinu i ulaganja. S nestrpljenjem iščekujem svoj sljedeći posjet Prištini kako bismo obilježili ovaj važan trenutak a kosovskim tvrtkama, ulagačima i javnosti objasnili kako se njime mogu poticati rast i zapošljavanje“, izjavio je povjerenik JohannesHahn. Objavljeno je i priopćenje za medije.
Unija tržišta kapitala: osiguravateljima jednostavnije ulaganje u infrastrukturu
Kao rezultat jedne od prvih mjera u akcijskom planu unijinog tržišta kapitala da će osiguravateljima od sutra, 2. travnja 2016. biti atraktivnije i jeftinije ulagati u infrastrukturske projekte. Europska komisija predložila je u okviru akcijskog plana o uniji tržišta kapitala, pokrenutog 30. rujna 2015., izmjenu bonitetnih pravila EU-a, poznatih pod nazivom Solventnost II. Ta izmjena delegiranog akta u okviru paketa Solventnost II danas je oznanjena u Službenom listu, a na snagu stupa sutra, 2. travnja 2016. Jonathan Hill, povjerenik EU-a za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Jedan od zadataka unijinog tržišta kapitala je promicanje rasta i otvaranje radnih mjesta uklanjanjem prepreka ulaganjima. Osiguravatelji su nam rekli da ih neka pravila u paketu Solventnost II odvraćaju od ulaganja u infrastrukturu. Čuli smo što nam govore – od danas će im ulaganje u europske infrastrukturne projekte biti jednostavnije i atraktivnije. Nadam se da će iskoristiti tu promjenu.“ Objavljeno je i priopćenje za medije.
EUROSTAT: cijena rada u Europskoj uniji 2015.– od 4,1 do 41,3 eura po satu; najmanja u Bugarskoj i Rumunjskoj, najveća u Danskoj i Belgiji
Procjenjuje se da je 2015. prosječna cijena rada po satu u čitavom gospodarstvu (ne računajući poljoprivredu i javnu upravu) iznosila 25,0 eura u Europskoj uniji i 29,5 eura u europodručju. Ali iza te prosječne vrjednosti kriju se znatne razlike među državama članicama EU-a, pri čemu je najmanja cijena rada po satu zabilježena u Bugarskoj (4,1 euro), Rumunjskoj (5,0 eura), Litvi (6,8 eura), Latviji (7,1 euro) i Mađarskoj (7,5 eura), a najveća u Danskoj (41,3 eura), Belgiji (39,1 euro), Švedskoj (37,4 eura), Luksemburgu (36,2 eura) i Francuskoj (35,1 euro). Cijena rada po satu uHrvatskoj iznosila je 9,6 eura. U industrijskom sektoru cijena rada po satu iznosila je 25,9 eura u području EU28 i 32,3 eura u europodručju, u uslužnim djelatnostima 24,9 odnosno 28,6 eura, a u građevinskom sektoru 22,4 odnosno 25,8 eura. Dok većinom u neposlovnim djelatnostima (ne računajući javnu upravu) cijena rada po satu iznosila je 25,1 euro u području EU28 i 29,4 eura u europodručju. Cijena rada sastoji se od nadnica i plaća ali i dodatnih troškova, npr. socijalnih doprinosa koje plaćaju poslodavci. Udio takvih dodatnih troškova u čitavom gospodarstvu iznosio je 24,0 posto u području EU28 i 26,0 posto u europodručju, pri čemu je najmanji na Malti (6,6 posto), a najveći u Francuskoj (33,2 posto). Cjlovito Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.
Kalendar Tjedne aktivnosti povjerenikâ
