Odbor za odabir sastavljen od neovisnih stručnjaka koji je ocjenjivao hrvatske gradove kandidirane za status europske prijestolnice kulture za 2020. preporučio je da se ta titula dodijeli Rijeci
Nakon prvog kruga odabira u svibnju 2015. u završni krug ušla su još tri grada: Dubrovnik, Osijek i Pula. Očekuje se da će nadležna hrvatska tijela Rijeci službeno dodijeliti titulu tijekom sljedećih mjeseci
Proglašenje europskih prijestolnica kulture započelo je 1985. na inicijativu tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, a otad je preraslo u jedan od najambicioznijih kulturskih projekata u Europi koje je postalo jedno od najpoznatijih (i najomiljenijih) djelovanja Europske unije.
Izvorni motivi za pokretanje projekta danas su važniji no ikad. Cilj mu je Europljanima pružiti priliku da bolje upoznaju kulturu drugih Europljana, da stupe u međukulturalni dijalog te da uživaju u zajedničkoj povijesti i vrijednostima: drugim riječima, da dožive osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici.
Tibor Navracsics, europski povjerenik zadužen za izobrazbu, kulturu, mlade i šport, izjavio je: „Hrvatska je najnovija članica Europske unije, kojoj je pristupila u srpnju 2013., a ovo će biti prva europska prijestolnica kulture u toj državi, zbog čega će ne samo pobjednički grad, već i cijela Hrvatska biti u središtu europske pozornosti. Danas iskreno čestitam Rijeci na uspješnoj kandidaturi. Natjecanje je bilo vrlo intenzivno, a izbor je s devet početnih kandidata prošlog proljeća sužen na njih četiri. Velik broj sudionika dokaz je dugoročne atraktivnosti tog djelovanja Europske unije. Siguran sam da će Rijeka posjetiteljima iz Europe i cijelog svijeta pružiti priliku da upoznaju ne samo grad i njegove kulturske tekovine, već i kultursku raznolikost i zajedničke vrjednosti EU-a. Uvjeren sam da će titula Rijeci i okolnim područjima donijeti velike dugoročne kulturske, gospodarske i društvene koristi, kao što je to bio slučaj i s mnogim dosadašnjim europskim prijestolnicama kulture.“
Kontekst
U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća kojom se regulira djelovanje za proglašenje europskih prijestolnica kulture[1], Hrvatska i Irska dvije su države članice u kojima će se nalaziti europske prijestolnice kulture za 2020. godinu.
Prema aktualnom postupku imenovanja europskih prijestolnica kulture, odabir se sastoji od dva kruga: prvog kruga u kojem se sastavlja uži popis gradova kandidata i završnog kruga koji se održava devet mjeseci poslije. Odabrane gradove zatim službeno imenuje predmetna država članica.
Hrvatska je objavila poziv na podnošenje prijava zainteresiranih gradova u lipnju 2014. Prijavilo se devet hrvatskih gradova: Đakovo, Dubrovnik, Os
Sve prijave ocjenjuje odbor sastavljen od dvanaest neovisnih stručnjaka, od kojih dvoje imenuju nacionalna tijela, a desetero institucije i tijela Europske unije.
U kriterijima se navodi kako gradovi trebaju pripremiti kulturski program s jakom europskom dimenzijom kojim se potiče sudjelovanje stanovništva grada i okolnih područja da privlače posjetitelje iz čitave države i Europe. Program treba imati dugotrajan učinak i pridonositi dugoročnom razvoju grada.
Članovi odbora koje su imenovale institucije i tijela Europske unije zasad su sljedeći:
· Članovi koje je imenovala Europska komisija: Steve Green (Ujedinjena Kraljevina), dobar poznavatelj međunarodnih kulturnih odnosa te uloge kulture i jezika u društvu, radio je s EUNIC-om i Britanskim savjetom; Jordi Pardo (Španjolska), izvršni direktor zaklade Pau Casals te stručnjak za strateško planiranje i urbanu obnovu putem kulture i turizma; Suzana Žilič Fišer (Slovenija), profesorica i voditeljica Odsjeka za medijske komunikacije na Sveučilištu u Mariboru te ravnateljica projekta „Maribor– europska prijestolnica kulture 2012.“
· Članovi koje je imenovalo Vijeće: Ulrich Fuchs (Njemačka), zamjenik umjetničkog ravnatelja i programski ravnatelj projekata „Linz, europska prijestolnica kulture 2009.“ i „Marseille-Provence, europska prijestolnica kulture 2013.“; Aiva Rozenberga (Latvija), programska ravnateljica projekta „Rīga, europska prijestolnica kulture 2014.“; Pauli Sivonen (Finska), ravnatelj Muzeja Serlachius
· Članovi koje je imenovao Europski parlament: Sylvia Amann (Austrija), stručnjakinja za urbani, regionalni i ruralni razvoj, kulturu i kreativno gospodarstvo; Cristina Farinha (Portugal), stručnjakinja za razvoj kreativnih djelatnosti i nacionalnih kulturnih strategija; Agnieszka Wlazeł (Poljska), stručnjakinja za razvoj publike te bivša izvršna direktorica i umjetnička ravnateljica umjetničkih festivala
· Članovi koje je imenovao Odbor regija: Alain Hutchinson (Belgija), povjerenik gradskog vijeća Bruxellesa zadužen za odnose s europskim i međunarodnim organizacijama te zamjenik gradonačelnika Saint Gillesa zadužen za obrazovanje.
Nakon ovogodišnjih europskih prijestolnica kulture, Wrocława (Poljska) i Donostije-San Sebastiána (Španjolska), 2017. na redu su Aarhus (Danska) i Pafos (Cipar), 2018. Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta), a 2019. Matera (Italija) i Plovdiv (Bugarska).
Dodatne informacije
http://ec.europa.eu/
Europska komisija: kultura
