Predavanje kreator robota na hrvatskim sveučilištima održat će ugledni prof. Tomotaka Takahashi kao poznati znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju, i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki, a koji je i osnivač i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, a organizira ga Veleposlansto Japana u Hrvatskoj u suradnji sa Sveučilištima u Splitu, Rijeci i Zagrebu. Uz predavanje koju riječ će prof. Takahashi kazati o robotici u Japanu uz demonstraciju robota
7. ožujka 2016., SPLIT – održat će se u 15:00 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu / Sjeverni toranj, Multimedijska dvorana
8. ožujka 2016., RIJEKA – održat će se u 15:00 sati na Tehničkom fakultetu (Vukovarska 58, predavaonica P2), Sveučilišta u Rijeci
9. ožujka 2016., ZAGREB – održat će se u 12:00 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (Unska 3, dvorana D1), Sveučilišta u Zagrebu
Prije predavanja prof. Takahashija studenti zagrebačkog FER-a će kao uvod održat kratko predavanje pod naslovom „Istraživanja u području robotike na FER-u“.
Ujedno organizatori žele da zaintiresirani posjetitelji potvrde svoj dolazak na ovo predavanje u Zagrebu (FER), za kojeg se mogu najaviti na telefonski broj 01 4870 650.
O predavaču:
Prof. Tomotaka Takahashi osnivač je i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju, i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki. Samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote. Do sad je razvio više robota od kojih su najpoznatiji Kirobo, RoBoHon, Robi, Ropid, Chroino, FT, Evolta, Tachikoma i Vision. Za koje je dobio mnogo nagrada od kojih možemo izdvojiti sljedeće: „Coolest Invention 2004“ (časopis TIME ), 33 Persons Changing the Future (časopis Popular Science), 3 Guinnesova rekorda za robote Evolta i Kirobo, prvo mjesto na Robo-Cup 2004/2008
Njegov Kirobo postao je 21. kolovoza 2013. prvi komunikacijski robot u svemiru, a pametni telefon – robot RoBoHon predstavljen je javnosti u listopadu 2015.
sažetak predavanja:
Prof. Tomotaka Takahashi, kao član Vladinog Odbora za strateško promicanje pod nazivom Cool Japan, aktivno sudjeluje na promociji uloge Japana u području robotike u budućnosti. Stoga je kao glavni govornik nastupao na Svjetskom kongresu o mobilnim tehnologijama, u muzeju Smithsonianu, Japan Society, Kennedy Centru, a preko veleposlanstava Japana nastupio je i u više desetaka država diljem svijeta.
Japan nastavlja s vodećom ulogom na polju komunikacijskih robota i želi doprinijeti razvoju suradnje stranih tvrtki s japanskim tvrtkama i sveučilištima u svrhu daljnjeg razvoja robotike u svijetu.
Uz demonstraciju nekoliko robota svrha je predavanja prenijeti odnos robotike, tržišta i kulture Japana.
1. Demonstracija „Robohon-a“ (pametni telefon u obliku robota)
„Robot Smartphone je uređaj koji bi trebao zamijeniti iPhone. Korištenje tehnologija iPhone-a nije inventivno, stoga je namjera da Japan povede razvoj od početka.“
Problem današnjih pametnih telefona nedovoljna je komunikacija glasom između uređaja i korisinka. Ako telefon ima ljudski oblik, moguće je da će korisnik s njim više razgovarati. Uz prilagodbu korisniku, robot može odgovarati na pitanja/zahtjeve.
Roboti današnjice su dronovi, automatizirani automobili i društveni roboti (kao utjelovljenje umjetne inteligencije). Kako bi se proširila upotreba robota, namjera je pametne telefone ubuduće izrađivati u obliku robota.
2. Primat japanske tehnologije
„Općenito govoreći Japan nema neki autoritet, no u robotici može ponijeti primat. Zahvaljujući japanskoj kulturi kao zaleđu, robotika u Japanu još uvijek zadržava svoj prioritet („Ako kažemo Japan, pomišljamo na robote“).“
Razvoj velikih robota je raširenija u ostatku svijetu nego li u Japanu (dronovi, automobili s automatskim upravljanjem i dr.). Istraživanja o upotrebi robota u slučajevima katastrofe ili za njegu pacijenata napreduju, no još nije dostignuta razina praktične primjene. Prilikom promocije istraživanja na sveučilištima, ovo se pokazalo kao vrlo interesantna tema (zabilježena je živa rasprava na temu o američkom naoružanju). Proizvodnja robota odvija se u vrlo ograničenim okvirima, postoji i mali broj ljudi koji aktivno povezuju robote s biznisom. Smanjenjem istraživanja o robotima, raste broj ljudi koji im se protive.
„Predstavljajući viziju japanskih malih komunikacijskih robota, Japan se predstavlja kao središnja točka razvoja takvih robota (povrh toga traži se suradnja, ali ne na način preuzimanja zananja i tehnologije koje u Japanu ne postoje).“
IZim preciznosti traži se i karakter (dizajn, gestikulacija, simpatičnost). Možemo li očekivati suživot ljudi i robota? Japan može iskoristiti kulturu mangi, animea i video igara. Google zadržava primat u umjetnoj inteligenciji, međutim Japan može zadržati vodstvo u manje zastupljenim uslugama (reagiranja, korespondencija).
3. trenutni problemi
– stručni kadar
– proizvodnja
– sposobnosti proizvođača
