Možemo li znanošću nadići globalne i lokalne izazove
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu je u četvrtak 25. veljače 2016. na temu Možemo li znanošću nadići globalne i lokalne izazove dojmljivo predavanje održao akademik Ivo Šlaus koji je ugledan član RISE HLAB-a, Visokog stručnog savjetodavnog tijela Europske komisije za razvojnu, inovacijsku i znanstvenu politiku (Research, Innovation and Science Policy Experts High Level Advisory Body), kojeg je kao posebno savjetodavno tijelo krajem 2015 osnovala Europska komisija zbog nadilaženja globalnih i lokalnih izazova, osiguranja održivog i socijalno inkluzivnog ekonomskog razvoja Europske unije u globalnom svijetu
Akademik Ivo Šlaus pred nazočnim kolegama akademicima i radoznalim posjetiteljima i novinarima govorio je vrlo uvjerljivo i argumentirano učtivo držeći se naslovne teme predavanja. Ukazao je na osnovne zadatake RISE HLAB-a kojoj je primarna zadaća analizirati izazove s kojima je suočen ovodobni svijet i koji se sastoji od četiri zasebne grupe: Otvorena znanost, Otvorene inovacije, Otvoreno prema svijetu i Ekonomija otvorena prema znanosti i tržištu. Akademik Šlaus imenovan je predsjednikom grupe Otvoreno prema svijetu.
Zadatak RISE HLAB-a, poglavito grupe Otvoreno prema svijetu, zapravo je strateško savjetovanje i podrška europskom povjereniku za istraživanje, znanost i inovacije Carlosu Moedasu, baš kao i potpredsjednici Komisije za vanjsku politiku Federici Mogherini. Pritom RISE HLAB treba brinuti i osigurati da istraživanja i inovacije doprinesu održivom i socijalno inkluzivnom ekonomskom razvoju EU i pridruženih država u svijetu. Stoga Komisija naglašava ulogu znanosti i znanstvenu diplomaciju očito svjesna dominantnog utjecaja znanosti u ovodobnom svijetu „Britanski Royal Society je imao tajnika za međunarodne odnose još 1723., 60 godina prije nego je u Velikoj Britaniji uvedena dužnost ministra vanjskih poslova“, kazao je akademik Šlaus koji je poglavito istaknuo značaj deklaracije Ujedinjenih naroda Ciljevi održivog razvoja, prihvaćene jednoglasno na Općoj skupštini UN-a 25. rujna 2015. „Ona definira 17 ciljeva i temelj je nove društvene paradigme. Iako zbog napretka postignutog u zadnjih sto godina život nikad nije bio tako dobar kao sad, sadašnje stanje je neodrživo. Stoga Ciljevi imaju za svrhu iskorijeniti siromaštvo, glad i nejednakost, poduzeti mjere protiv klimatskih promjena, očuvati okoliš, poboljšati pristup zdravstvu i izobrazbi i izgraditi jake institucije i partnerstva“, kazao je akademik Šlaus.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u uvodu je podsjetio na Akademijinu intenzivnu međunarodnu suradnju koja izim bilateranih odnosa s drugim akademijama obuhvaća i suradnju s međunarodnim znanstvenim ustanovama i organizacijama. Izim akademika Šlausa po tom pitanju izrazito je aktivna akademkica Milena Žic Fuchs koja je predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HAZU, i koja obnaša odgovorne dužnosti u međunarodnim stručnim tijelima koja se bave razvojem znanstvenog sustava i kreiranjem europske znanstvene politike. Podsjetio je da je utemeljitelj HAZU Josip Juraj Strossmayer prije 155 godina postavio tezu da su znanost, znanje i izobrazba ključni za međunarodno pozicioniranje jednoog naroda, što je aktualno i danas. „Znanost i znanje treba opet nametnuti kao bitne teme, a ne da one budu gurnute u stranu. Neka naša Akademija bude predvodnik hrvatske znanosti u međunarodnoj znanstvenoj zajednici“, istaknuo je akademik Kusić.
Akademik Ivo Šlaus rodo se 1931. u Splitu, diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cjeloživotno se bavi istraživanjima u nuklearnoj i medicinskoj fizici, fizici čestica i znanosti o znanosti. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (izvanredni od 1977. a redoviti od 1991.), Rimskog kluba, Academia Europaea, Academia Scientiarum et Artium Europaea – Salzburg, Međunarodnog Vijeća Pugwash conferences on Science and World Affairs i European Leadership Network, dopisni član Makedonske akademije znanosti i umjetnosti i Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2012. do 2013. bio je predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2013. njezin je počasni predsjednik. Dobitnik je nagrade „Ruđer Bošković“ 1962. i 1969., i Državne nagrade za životno djelo 2008.
Sve u svemu, u knjižnici HAZU u Zagrebu nazočni posjetitelji bili su oduševljeni sadržajnim izlaganjem akademika Šlausa, za kojeg je vladala velika znatiželja i zanimanje javonosti. Očito su i mediji baš kao i posjetitelji predavanje Možemo li znanošću nadići globalne i lokalne izazove akademika Šlausa doživjeli kao vrlo zapaženo sukaladno ovodbnici i vrlo aktualano o čemu pojedini mediji već naveliko izvješćuju hrvatsku javnost.
