Više od 1300 posjetitelja moglo je razgledati muzejski postav o kardinalu Alojziju Stepincu te se upoznati sa životom i duhovnom ostavštinom baštine đakovačkog ili bosanskog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera
Muzej bl. Alojzija Stepinca i ove je godine bio dio manifestacije „Noć muzeja”. Jedanaestu Noć muzeja obilježila je tema pod nazivom „Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena”
Tema je odabrana s ciljem odavanja počasti jednom od najznamenitijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. st., biskupu i političaru čija je dvjestota godišnjica rođenja obilježena prošle 2015. Godine, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Više od 1300 posjetitelja Muzeja bl. Alojzija Stepinca moglo je tako u petak 29. siječnja 2016. godine od 18 sati razgledati muzejski postav o kardinalu Alojziju Stepincu te se upoznati sa životom i duhovnom ostavštinom baštine đakovačkog ili bosanskog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Uz prigodnu prezentaciju u kojoj su posjetitelji po prvi put mogli vidjeti neke fotografije i umjetnička ostvarenja vezana uz biskupa Strossmayera, direktor Muzeja bl. Alojzija Stepinca mons. Nedjeljko Pintarić govorio je doprinosu biskupa Strossmayera Prvom hrvatskom katoličkom sastanku 1900. godine, na kojem su klerici i laici iz svih hrvatskih krajeva raspravljali o ulozi i značenju Katoličke Crkve u tadašnjem društvu.
Prvi put u povijesti Hrvatske okupili su se na jednom mjestu biskupi Hrvatske, Slavonije, Istre, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, a poseban je ton cijelomu skupu davao upravo biskup Strossmayer, koji je te godine slavio pedesetu obljetnicu svoga biskupovanja i koji je unatoč svojih 85 godina još uvijek djelovao kao agilna i vitalna osoba, te je i svojim izlaganjem na skupu podržao mnoge konkretne stvari.
Kongres se odvijao u četiri sekcije, koje su raspravljale o različitim temama: I. sekcija – Katolički pokret, karitativna društva; II. sekcija – odnošaj države spram Crkvi, katolička štampa; III. sekcija – socijalno pitanje; IV. sekcija – uzgoj, crkvena umjetnost, lijepa knjiga.
Upravo na tragu zaključaka IV. sekcije, prihvaćena je rezolucija „Crkvena umjetnost”, u kojoj je naglašena potreba praktične i teorijske naobrazbe o kršćanskim starinama i o umjetnosti te izražena želja da se “pri svakoj hrvatskoj bogosloviji” osnuje posebna stolica kršćanskih starina i umjetnosti i da se taj predmet predaje i u srednjim školama, a također da se u crkvenim zavodima: bogoslovijama, muškim i ženskim samostanima, osnuju slikarske i kiparske škole, škole za crkvenu glazbu i umjetno vezenje, u kojima bi se odgajao umjetnički pomladak.
Zaključeno je da u biskupijama treba nadzor nad crkvenim umjetninama povjeriti stručnjacima, kao i brigu o gradnji i popravcima crkvenih spomenika, pri čemu se treba voditi briga da srednjovjekovna hrvatska sakralna arhitektura dobije adekvatno mjesto.
Kasnije je na tragu tih preporuka, kao i poticaja Svete Stolice, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 14. kolovoza 1935. utemeljio Povjerenstvo za crkvenu umjetnost te odlučio osnovati Dijecezanski muzej u Zagrebu, koji je svečano otvoren za javnost 8. studenoga 1942. godine.
Nadbiskup Stepinac u govoru na otvorenju je istaknuo: „…Hrvatski je narod u prošlosti, kraj svih teških prilika u kojima je živio, dao značajnih priloga crkvenoj umjetnosti. Naša je dakle dužnost, da prikupimo i spasimo od propasti što je ovdje u prošlosti stvoreno. Istina, da je dosta toga već izgubljeno, ali to ne može biti razlogom, da se i dalje ostane skrštenih ruku…”
Tijekom izlaganja , mons. Pintarić je predstavio i četiri sveska “Sve za vjeru i za domovinu”, u koja su skupljene korizmene i prigodne poslanice i okružnice te propovijedi, značajniji govori i osvrti biskupa Strossmayera, napisani tijekom 55 godina njegove pastirske službe (1850.-1905.), a objavila Đakovačko-osječka nadbiskupija o 200. obljetnici rođenja biskupa Strossmayera.
Uz brojna velebna djela, biskup Strossmayer ostavio je i svoje poslanice, “kao neku baštinu”, koja se, nažalost, do danas ljubomorno čuva na već požutjelim stranicama Glasnika Biskupije đakovačke i srijemske. Đakovačko-osječka nadbiskupija želi tim izdanjem tu baštinu iznijeti pred hrvatsku crkvenu i društvenu javnost kako bi se njegov lik predstavio što vjernije, a djelo što cjelovitije, te da se istakne ono što je biskup Strossmayer prvenstveno bio – “pravi biskup Katoličke Crkve, ordinarij vlastite biskupije i pastir naroda Božjega” – stavljajući ga tako u njegov izvorni kontekst, realniji i objektivniji od onoga u koji ga se često stavlja, ispravljajući istovremeno i određenu nepravdu koja mu je nanesena, pokušavajući ga ideološki tumačiti, izvlačeći određene njegove misli iz povijesnog konteksta, ističe u uvodu priređivač četveroknjižja mons. dr. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru.
Za posjetitelje su bili pripremljeni i prigodni materijali o bl. Alojziju Stepincu i biskupu Strossmayeru. IKA
