U Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u utorak 26. siječnja 2016. održana je konferencija za novinare povodom 11. Noći muzeja koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo a koja će se održati u petak 29. siječnja 2016. od 18 sati do 1 sat poslije ponoći u više od 200 muzeja, galerija, arhiva, knjižnica i drugih kulturskih ustanova diljem Hrvatske u više od 100 hrvatskih mjesta.
Tema ovogodišnje Noći muzeja je Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena, čime će se naglasiti Strossmayerov utjecaj na formiranje pojedinih muzeja i zbirki. Na konferenciji za novinare govorio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je istaknuo da je Noć muzeja jedna od najznačajnijih manifestacija u kulturskomu životu Hrvatske i pohvalio njezine organizatore. Spomenuo je da HAZU u Noći muzeja sudjeluje sa svoje četiri muzejsko-galerijske jedinice (Strossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka, Kabinet grafike i Hrvatski muzej arhitekture) i s Knjižnicom HAZU. Govoreći o Strossmayeru, kazao je da je on bio gigantska figura, vizionar i čovjek ispred svog doba. Podsjetio je na njegova četiri najbitnija projekta – osnivanje Akademije 1861., otvorenje modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874., izgradnju katedrale u Đakovu 1882. i otvorenje Strossmayerove galerije 1884. „Strossmayer je smatrao da se Hrvati mogu pozicionirati među Germanima i Romanima samo znanošću, znanjem i obrazovanjem, a da je kultura bitna za očuvanje nacionalnog identiteta. Danas, 150 godina kasnije, njegove teze i dalje vrjede u ovom globaliziranom svijetu. Kao mecena podupirao je znanost i umjetnost u Hrvatskoj i drugim zemljama smatrajući da su znanost i umjetnost najjače oružje, jače od materijalnih dobara. Strossmayer je stvorio ono što inače čine državne institucije, a sve institucije koje je osnovao nadživjele su ga i postoje i danas. Govorio je da on ono što je dobio od naroda narodu vraća“, rekao je akademik Kusić. Istaknuo je da je otvorenjem galerije slika i umjetnina koje je sakupljao diljem Europe utjecao na formiranje kulturskog identiteta hrvatske nacije i potaknuo razvoj povijesti umjetnosti. „Osnivanjem Akademije, Sveučilišta i Galerije Strossmayer je pozicionirao Zagreb kao kultursku, a ne samo političku metropolu Hrvatske i stavio ga u rang s drugim europskim kulturnim centrima“, dodao je akademik Kusić.
Na konferenciji za novinare govorila je i Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministra kulture na odlasku, koja je istaknula kako Hrvatska ima iznimno snažnu, bogatu i raznovrsnu kultursku baštinu čiji značaj za ukupan razvoj potvrđuje i Noć muzeja. „Ovogodišnji mali tematski zaokret sukladan je s onim što kultura može značiti za kreativni razvoj i pokazati koliko u manjim sredinama velika imena mogu biti okosnice oko kojih se može generirati kulturni razvoj. Broj posjetitelja hrvatskih muzeja zadnjih je godina porastao za 1,5 milijuna i Noć muzeja je zasigurno utjecala na promidžbu mogućosti koje muzeji imaju“, spomenuvši da se u zadne doba diljem Hrvatske pojavljuju mnoge inicijative za osnutak novih muzeja koji mogu biti zamašnjaci razvoja svojih sredina.
Milvana Arko-Pijevac, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva kazala je da su nestale sve eventualne nedoumice oko značenja Noći muzeja. „Noć muzeja svake godine bilježi sve veći broj sudionika i posjetitelja, a prerasla je u manifestaciju hrvatske baštine jer uključuje arhive, knjižnice, sveučilišta, kulturske umjetničke udruge, škole”, dodala je Arko-Pijevac. Noći muzeja ove su se godine pridružile i sakralne ustanove, a novina su gospodarske ustanove, s obzirom da kulturska baština kroz svoje kreativne programe ima potencijal u gospodarskom udjelu održivog razvoja turizma.„Podatak da ove godine Noć muzeja otvaramo u HAZU i da se ovdje održava konferencija za novinare potvrda je dobrog puta u koji smo uložili deset godina djelovanja, imajući podršku najšire muzejske zajednice“, kazala je autorica manifestacije Noći muzeja Dubravka Osrečki-Jakelić. Podsjetila je da je u Noći muzeja 2005., sudjelovalo samo šest muzeja u Zagrebu, dok danas sudjeluje više od 250 institucija u više od 100 hrvatskih gradova. Istaknula je i da je sudjelovanjem i drugih institucija u Noći muzeja pojam shvaćanja baštine proširen i izvan muzejsko-galerijskih ustanova.
Pročelnik Gradskog ureda za izobrazbu, kulturu i šport Grada Zagreba Ivica Lovrić istaknuo je da će se Noć muzeja u Zagrebu odvijati na više od 50 lokacija, u kojoj će po prvi put sudjelovati i Zagrebački holding.
