U utorak, 8. prosinca 2015. u 17:00 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika pod pokroviteljstvom Gradske skupštine grada Zagreba održalo je svečanu dodjelu Likovnih godišnjih nagrada za 2015. godinu
Ovogodišnji likovni laureati su Dalibor Jelavić za životno djelo, Zoltan Novak za izložbu Kontrola iluzije/Controle de l’illusion, održanu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu te Lana Stojićević za mladog umjetnika. Ove godine Odbor je odlučio uručiti i posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Ariani Kralj
Nagrade su uručio Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, te Josip Zanki predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika a obrazložio ih je dopredsjednik HDLU-a Tomislav Buntak u ime Odbora za dodjelu likovnih nagrada kojeg su činili Peruško Bogdanić, Zlatan Vrkljan, Božica Dea Matasić, Robert Šimrak i Ivona Jurić.
Gradska skupština Grada Zagreba pokrovitelj je nagradama HDLU od 1995. godine.
Likovna nagrada za životno djelo:
DALIBOR JELAVIĆ
Dalibor Jelavić je kontinuitetom aktivnosti na predstavljanju likovnih umjetnosti i likovnih umjetnika, razvijanjem novih oblika promotivnih aktivnosti za likovnu umjetnost te svojim umjetničkim djelovanjem dao velik doprinos u oblikovanju hrvatske likovne scene, razvoju prava likovnih umjetnika, razvoju HDLU-a, a nadasve hrabrom akcijom u borbi da se zgrada Meštrovićevog paviljona, danas Doma Hrvatskih likovnih umjetnika, u vremenu nesklonom kulturi i umjetnosti vrati na korištenje HDLU-u. Na taj način osigurao je i gradu Zagrebu otvaranje i djelovanje reprezentativnog galerijskog prostora te stvorio jedinstvenu točku za razvoj kulture i promociju likovne umjetnosti ne samo za Republiku Hrvatsku već i ovaj dio Europe.
Od niza vlastitih likovnih nagrada, osnivanja promotivnih agencija, prepoznavanja i predstavljanja nepoznatih detalja iznimne vrijednosti za sagledavanje i vrednovanje naše likovne scene, njegov doprinos u popularizaciji likovnosti u više od 40 godina djelovanja je nezaobilazan i neprocjenjiv.
Tomislav Buntak
Likovna nagrada za najbolju izložbu:
ZOLTAN NOVAK, Kontrola iluzije/Controle de l’illusion, Umjetnički paviljon u Zagrebu
Nekoliko je elemenata potrebno da izložba likovnih djela pozitivno odgovori na kriterije potrebne za ovu nagradu. U slučaju izložbe Zoltana Novaka pod nazivom Kontrola iluzije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ti kriteriji su zadovoljeni. Izložba likovnih radova kao takva često je sinteza jednog kraćeg putovanja koje prolazi sam autor tih djela. Njegov put sastoji se od početne ideje, prikupljanja informacija o ideji i umjetničkog rada, angažmana, koji sa svakom prikazanom slikom daje i predstavlja ili ta ista pitanja, ili odgovore, pritom ne osuđujući, samo osvještavajući. U realizaciji slika ponuđenih na ovoj izložbi možemo vidjeti nekoliko misaonih smjerova te autorove ideje. Autor likovnog djela razmišlja o sljedećoj problematici : samom prostoru u kojem izlaže; veličinama koje taj prostor treba; slikama koje to mogu izdržati sa svojim temama i vrijednostima i kako predočiti jasnu misao koju će promatrač shvatiti, što kroz pojedinu sliku, što kroz čitavu izložbu. Zoltan Novak je u ovom slučaju velikim formatima slika, s temama kao što su iluzija i navika, te sa kompleksnom simbolikom vizualnog jezika, uspio upravo to: postaviti pitanje i dozvoliti promatraču da sam na njega odgovori. Njegov stvaralački put i u ovom slučaju potvrđuje dosadašnju ozbiljnost i visoki nivo umjetničkog djelovanja na području slikarstva. Osim toga, sama tema je vrlo aktualna i osvještava jedan problem, problem pasivnog ponašanja na koji čovjek pristaje, padajući u zamku vlastite neaktivnosti i pristajući na iluziju sreće. Misao na izložbi je jasna, teme su suvremene, a realizacija u skladu s dosadašnjim stvaralaštvom samog autora koji kroz vlastiti kontinuitet uspijeva osvijestiti na koji način slika može biti i objektivna i subjektivna. Nakon toga autor s pravim ciljem, koristeći slikarski medij uspješno provlači misao koje smo svi svjesni ali na nju prečesto pristajemo unatoč toj svjesnosti.
Zoltan Novak je nagradu za najbolju izložbu, po mom skromnom mišljenju, trebao dobiti još kad je izlagao u Gliptoteci u Zagrebu, ali možda će autoru biti još sretnije priznanje da je pohvala ove vrste stigla baš za izložbu u Umjetničkom paviljonu.
Ivona Jurić Kljajo
Likovna nagrada mladom umjetniku:
LANA STOJIĆEVIĆ
Lana Stojićević je osobno iskustvo odrastanja u Šibeniku, u neposrednoj blizini zatvorene šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), postavila kao ishodište umjetničko-istraživačkog projekta predstavljenog u Galeriji SC u veljači 2015. g. Ovom multimedijalnom izložbom dojmljivo je ukazala na neadekvatno deponiranje gotovo 200 000 tona industrijskog otpada – silikomanganske troske, usred naseljenog ruralnog područja. Dalekosežne posljedice ove ekološke bombe na stanovništvo, poljoprivredu i turizam još su, na žalost, neriješen problem.
Nekada poznata i uspješna tvornica je nakon niza sumnjivih postupaka, karakterističnih za mnoge hrvatske tranzicijske procese, zatvorena 1994. godine. Tijekom više desetljeća rada TEF-a, troska se odlagala na sjeverozapadnom obalnom dijelu Šibenika. Unatoč nedovršenoj i neadekvatnoj sanaciji otpada, na tom je mjestu otvorena gradska plaža.
Manipulacijama, odnosno preimenovanjem iz otpada u sirovinu, ovaj je toksični nusprodukt deponiran usred naseljenog sela Donje Biljane, smještenog u Ravnim kotarima. Među lokalnim stanovništvom, deponij je poznat pod imenom Crno Brdo. Nakon bezuspješnih prosvjeda i brojnih upozorenja te nedovršenoj i neadekvatnoj sanaciji otpada, usprkos nevidljivom zagađenju zemlje, vode i zraka, mještani i dalje žive svega nekoliko metara od ove opasnosti.
Lana Stojićević ovaj artificijelni, apokaliptični, postindustrijski krajolik koristi kao svojevrsnu scenografiju za svoj multimedijalni projekt. Etnografski elementi te crno sivi kolorit, prilagođeni su izmijenjenom pejsažu inače plodne ravnice.
Začudni autorski kostim kojeg nosi na snimkama, kombinacija je narodne nošnje i zaštitnog odijela. Njegov je dio i maska kojom potpuno prekriva lice, simbolički se štiteći od ekocida. Kostim je, u korist dodatne uzaludne zaštite, prekriven tradicionalnim ravnokotarskim vezom četverokukom, simbolom nade i zaštite. Ova scena dirljivog prkosa, istodobno djeluje apsurdno i moćno. Šamanistički preuzimajući ulogu ratnice – Lana u ime svoje zajednice ulazi u borbu sa itekako vidljivim demonom.
Distopijsku atmosferu uz konstantnu prijetnju neprijateljske materije koja je tek naizgled nepomična, inertna masa, uspješno je prikazala kroz crteže, fotografije, makete te video i audio snimke.
Lana Stojićević je već na početku svog umjetničkog puta pokazala iznenađujuću umjetničko-istraživačku ozbiljnost te virtuoznost baratanja različitim medijima. Hrabro se suprostavljajući stvarnim izazovima, u svom je dosadašnjem radu uspješno pomirila likovnost i socijalni angažman. Njezina nadarenost djeluje na obostranu korist ovih ponekad bezrazložno suprostavljenih „tabora” u recentnoj likovno umjetničkoj produkciji. Obzirom na ovu ranu zrelost, iznimo nas veseli i zanima njezino buduće stvaralaštvo.
Božica Dea Matasić
Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti:
ARIANA KRALJ
Odbor za dodjelu likovnih nagrada dodijelio je posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti povjesničarki umjetnosti Ariani Kralj. Riječ je o posebnoj kategoriji unutar dodjele godišnjih nagrada HDLU-a koja čini iznimku potvrđujući značaj ovogodišnje odluke. Dugogodišnji rad Ariane Kralj prepoznat je i ovim prizanjem koje ujedno predstavlja zahvalu HDLU članova za njezin rad i djelovanje kao ravnateljice HDLUa, ali i općenito na području kulture i umjetnosti. Ariana Kralj je svojim radom zadužila, ali i obvezala nove naraštaje podižući rad u kulturi na zavidnu razinu. Promičući temeljne vrijednosti i istovremeno ustrajući u kulturnom djelovanju Ariana Kralj doprinijela je razvoju, afirmaciji i kvaliteti hrvatske umjetničke scene.
