KUTINA – Kajkavska čitanka Božice Brkan kao pomoćno sredstvo ušla je u Kutini u razrede hrvatskih srednjih škola. Autorski zbornik književnih tekstova s rječnikom s više od 6000 riječi priznate i nagradama poznate književnice i novinarke Božice Brkan za uporabu odobrila je 20. veljače o. g. Agencija za odgoj i obrazovanje. Kao nastavno sredstvo predstavljena je u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini. Najveće moslavačko središte s pravom je bilo prvijencem te vrste nastave. Kutina je za istočno područje kajkavskog govora sjedište objave djela i priredaba na kajkavštini. I autorica je rođena u Moslavini. Rodno selo Božice Brkan Okešinec kraj Križa čuva, a književnica otkriva varijantu kajkavskog jezika koja se s upitnom česticom „ ke” poznaje kao kekavski.
Na kvalitetu čuvanja te jezične baštine kojoj je Božica Brkan napisala više djela u stihu i prozi sa suvremenom tematikom, zainteresirane učenike je upoznao književnik, književni kritičar i povjesničar Đuro Vidmarović. Bliskim pristupom dao je naznake vrijednosti kajkavskog jezika u prošlosti i potrebu da se kroz njegovo korištenje sačuva ne samo regionalni već i nacionalni idenditet u potpunosti.
Nastava hrvatskog jezika trebala bi biti bogatija štivom i lektirom autora koji pišu na dijalektima. Uz standardni jezik takav pristup nosi temelj boljoj teritorijalnoj povezanosti hrvatskoga kulturnog prostora. To je naglasila poznata lektorica i autorica udžbenika Maja Matković, pa tako iako rođena Imoćanka, poklonica kajkavskih djela Božice Brkan. Neke riječi iz djela Božice Brkan već postaju sadržajem standardnog jezika. To su primjerice osebušek (ženski imutak koji neugovorno postaje trajnim vlasništvom) ili oblizeki (jela i drugo iznimne vrijednosti). To potvrđuje da tzv. regionalni jezici ne zaslužuju neopravdani zaborav. Nažalost u običnom razgovornom obliku zamjenjuju ih najčešće krivo izgovarani, ali tobože moderni anglizmi.
