Šćedro je otok iznimne ljepote uz južnu obalu otoka Hvara površine od oko osam četvornih kilometara, udaljen oko tek 2,700 m južno od mjesta Zavala na Hvaru (općina Jelsa). Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od otoka Korčule – Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno su hridi Lukavci – 3 hridi oko 3 km zapadno od Šćedra.
Otok Šćedro je 1972. godine. proglašen značajnim krajobrazom. Njegova je ljepota u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije.
Uvale Šćedra još su od antičkih vremena poznate kao dobra sidrišta i sigurne luke, te su se na ovom području vodile i neke od najpoznatijih bitaka poput one između Pompeja i Cezara 49. g prije Krista, o čemu svjedoče brojni pronalasci u dubinama oko Šćedra.
Šćedro je slabo naseljen otok. Na otoku ljeti žive otprilike 30 ljudi a zimi oko 15. Nekad su na otoku bila naseljena mjesta Mostir i Nastane. Danas selo Nastane ima samo dvije održavane kuće a ostalo su ruševine.
Povijesni spomenici otočića uključuju dobro očuvan Ilirski stećak impozantnih dimenzija te ostatke dominikanskog samostana te crkve Sv. Marije Velikodušne, iz 1465.
Šćedro nudi predivne vidike, posebno na njegovoj zapadnoj strani gdje se pruža predivan pogled na hvarsku planinski greben posebno lijep za zalaza sunca. Najviši vrh na Šćedru je tek 110 m iznad morske razine. Klima je blaža nego na otoku Hvaru te, a zahvaljujući noćnim rosama, ovdje su u prošlosti uspijevale pšenične žitarice.
Zbog svoje specifične klime ima bujnu vegetaciju bogatu aromatičnim biljem (kadulja, ružmarin, mravinac) i lijepu borovu šumu. Otok nema struje ni vode pa se koriste gustirne, a za električnu energiju se koriste dizelski agregati i solarni fotonaponski sustavi.
U priručniku Mediteranski otoci britanskog autora Charlesa Arnolda, koji opisuje 200 najljepših otoka Mediterana, upravo je Šćedro proglašen za – najmirniji otok Mediterana.
Uz Šćedro se često može sresti i dobri dupin (lat. Tursiops truncatus).
{youtube}PgzJBHbnXJAg|500|400|0{/youtube}
