U petak 15. 5. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DIZAJN FIKCIJA: EUTROPIJA – UVOD U SPEKULATIVNU DIZAJNERSKU PRAKSU autora Ivice Mitrovića i Olega Šurana. Iste večeri bit će predstavljena i edukativna publikacija o spekulativnom dizajnu tiskana povodom ove izložbe, te održan [d]razgovor s autorima
Izložbom se predstavlja projekt Eutropija nastao spekulativnim dizajnerskim pristupom te izvorno produciran za izložbu City | Data | Future – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru. Središnji dio izložbe je istoimeni video, a uz njega su pokazani i različiti fiktivni dizajnerski artefakti i rekviziti, specifično osmišljeni i realizirani za potrebe projekta, te različiti dijagrami i ilustracije koji objašnjavaju samu metodologiju spekulativnog dizajna (u usporedbi s tradicionalnim dizajnerskim praksama). Umjesto klasičnog kataloga, uz izložbu je tiskana i posebna publikacija Uvod u spekulativnu dizajnersku praksu, mala zbirka tekstova posvećena temi spekulativnog dizajna, namijenjena prije svega studentima dizajna, umjetnosti, arhitekture i bliskih disciplina. Urednici publikacije su Ivica Mitrović, Marko Golub i Oleg Šuran.
Više o radu Eutropija:
Eutropija je inspirirana radom Čekingrad koji je nastao na radionici dizajna interakcija Hibridni grad pri Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, 2011. godine. Sudionici radionice propitivali su kako će tehnološki prošireni grad budućnosti, kroz infrastrukturne promjene uvjetovane tehnologijom, utjecati na različite aspekte svakodnevnog života svojih stanovnika. U takvom fiktivnom gradu budućnosti – Čekingradu – informacija znači sve. Gradska ekonomija temelji se na akumulaciji i trgovini informacijama koje se od lokalnih stanovnika i turista prikupljaju u kontrolnim točkama (gradskim kafićima). Projekt se na satiričan način bavi navikama građana koji vrijeme dokolice provode u razmjeni informacija u kafićima (od tračeva do osobnog DNK). U dizajnerskoj fikciji Eutropija, grad je proširen mrežom senzora koji u potpunosti zadiru u privatne/intimne prostore građana, sakupljajući i arhivirajući gotovo sve informacije o njima i njihovim navikama. Prikupljene podatke grad, uz pristanak građana, prodaje korporacijama i tako osigurava kontinuirano blagostanje svojim građanima. Scenarij propituje je li privatnost u ovakvom sustavu ideološka zabluda prošlog vremena ili ljudska potreba pojedinca. Koncept, tj. fiktivni grad budućnosti Eutropija prezentiran je kroz video, tekst uvoda te pripadajuće mu objekte. Tekst uvodi publiku u priču kroz koju povezuje sadašnje vrijeme s bliskom budućnosti. Video prati pojedinca, prikazujući na koji način ovakav grad budućnosti djeluje na njega i njegov svakodnevni život. Naglašavanjem banalnih trenutaka svakodnevnice teži se postizanju uvjerljivosti i imerzivnosti. Video produkcija je izvedena, u suradnji s autorima, od strane studenata odsjeka za Film i video Umjetničke akademije u Splitu. Ovaj tip rada moguće je prikazati kao samostalan online ili offline video rad, te u galerijskom kontekstu kao projekciju uz pripadajuće objekte.
Iz teksta Marka Goluba „Što ako? – Dvije-tri bilješke o spekulaciji”
„Spekulativno” doista nosi sa sobom s jedne strane relativno širok spektar konotacija, a s druge i određenu preciznost, pa i isključivost u vlastitoj kontekstualizaciji. Već u svom osnovnom značenju, taj pojam u okviru promišljanja dizajna kao prakse nedvosmisleno apostrofira njegovu djelatnu propitivalačku, intelektualnu, diskurzivnu dimenziju, čime je direktno povezan s pojmom kritičkog dizajna. Ništa manje važan aspekt je onaj koji proizlazi iz filmske i književne tradicije tzv. spekulativne fikcije, čiji kapacitet zamišljanja svjetova kakvi bi „mogli biti”, dijeli s idejom takozvanog „dizajna fikcija”. I konačno, sama praksa dizajnerskog ‘spekuliranja’ gotovo je neizbježno inspirirana mogućnostima određenih otklona, šumova i stavljanja van ravnoteže dinamičnih relacija između društva, tehnologije i ljudi, čime dijeli isti fokus s dizajnom interakcija. Na prvi pogled može se činiti kako je riječ samo o otvaranju još jedne niše za novu vrstu specijalizacije, ili još gore, o zatvaranju dizajnerske prakse i diskursa o dizajnu u još dublji, hermetičniji, ekskluzivniji dizajnerski meta-jezik, ali zasad se, srećom, čini da nije tako. Budući da nije usmjeren na masovnu proizvodnju stvarnih, fizičkih proizvoda, nego tek eventualno na razmatranje uvjeta u kojima bi takvi proizvodi ušli u našu svakodnevicu i posljedica koje bi na nju imali, spekulativni dizajn nerijetko se služi narativnim mogućnostima videa, filma, televizijske reportaže i općenito masovnih medija. Naime, prototipovi spekulativnog dizajna (ili prototipovi predmeta nastalih spekulativnim pristupom) izrazito su međuovisni sa zamišljenim kontekstom za koji su dizajnirani, te stoga, da bi bili razumljivi, zahtijevaju da se njihova priča ispriča što jasnije, što razumljivije, što bliže našem svakodnevnom iskustvu.
Iz teksta Ivice Mitrovića „Uvod u spekulativni dizajn”
Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art) i dr. Primjerice, dizajn fikcija jedan je od mogućih alata/tehnika spekulativne dizajnerske prakse, a “kritički dizajn”, kako ga Anthony Dunne definira, jedan je od mogućih pristupa. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti, koja je temeljena na kritičkom razmišljanju i dijalogu, te koja propituje dizajnersku praksu (i njegovu modernističku definiciju). Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija. Spekulativna dizajnerska praksa je također i jedan od najznakovitijih primjera nove interakcije disciplina. Stoga je zanimljivo promotriti kako novi dizajneri percipiraju svoju praksu: sebe nazivaju transdisciplinarnim, post-disciplinarnim ili čak post-dizajnerima, a nerijetko i samo – dizajnerima. Međutim, ponekad uopće ni ne navode da djeluju iz dizajnerske perspektive. Spekuliranjem, dizajneri promišljaju alternative, produkte, sustave i svjetove. Dizajner i nastavnik na RCA James Auger navodi da se ovakav dizajn (i) odmiče od ograničenosti komercijalne prakse (diktirane tržištem); (ii) da koristi fikciju i spekulira o budućim proizvodima, uslugama, sustavima i svjetovima i tako refleksivno propituje ulogu i utjecaj novih tehnologija na svakodnevni život; (iii) te da inicira dijalog između stručnjaka (znanstvenika, inženjera i dizajnera) i korisnika novih tehnologija (publike). Dok dizajnerska praksa tradicionalno svojim djelovanjem zadržava i legitimira postojeće stanje, spekulativni dizajn predviđa i anticipira budućnost, ali u isto vrijeme pomaže u razumijevanju i promišljanju današnjeg svijeta. Pristup se najčešće temelji na pitanju “što ako?” (eng. what if?), propitujući međuodnos potencijalnih promjena u tehnološkom razvoju i društvenih relacija. Ne radi se samo o budućnosti koju želimo, već i o onoj koja je i neželjena, koja je potencijalno moguća u nedostatku kritičkog promišljanja uloge novih tehnologija u društvu.
Podaci o radu Eutropija:
Autori: Ivica Mitrović i Oleg Šuran / Režija i montaža: Glorija Lizde / Kamera: Andrea Kaštelan / Zvuk: Marko Jukić / Glumci: Oleg Šuran, Matko Elezović, Nikola Marangunić, Maja Petrić, Mario Raguž, Ivana Kevo, Ivica Mitrović, Nikša Vukša / VFX: Jakov Šuran / Kostimografija: Margita Videtić i Katarina Bilan / Dizajn objekata: Oleg Šuran i Ivica Mitrović / Temeljen na radu “Čekingrad” (Oleg Šuran, Nera Nejašmić, Jernej Kejžar / Nelly Ben Hayoun / Ivica Mitrović, Interakcije, UMAS, 2011) / Interijeri: Dizajn Hostel Goli±Bosi, Split / Zahvale: Luciana Škabar, Saša Milanović, Andi Pekica, Noel Mirković, Darko Kokić, Maks Škabar / Dizajn opreme izložbe: Studio Manufakturist / Produkcija: UrbanIxD, 2014 / Podržano od strane Grada Splita i Umjetničke akademije
Impressum publikacije Uvod u spekulativni dizajn – Eutropija, studija slučaja:
Nakladnici: Hrvatsko dizajnerko društvo, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu
Urednici: Ivica Mitrović, Marko Golub, Oleg Šuran
Tekstovi: Ivica Mitrović, Marko Golub; uz sudjelovanje: Tobias Revell, Nicolas Nova, Dionysia Mylonaki, Liam Healy, James Auger, Tuur van Balen, Anthony Dunne, Nicholas Mortimer
Prijevod: Mirna Herman Baletić (Language Lab)
Dizajn: Oleg Šuran
Tipografsko pismo: Thema & Thema Moderato (Typonine.com)
Tisak: Tiskara Zelina
Naklada: 250
ISBN 978-953-6778-10
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000905820
DIZAJN FIKCIJA: EUTROPIJA – UVOD U SPEKULATIVNU DIZAJNERSKU PRAKSU (15. – 29. 5. 2015.)
Koncepcija izložbe: Ivica Mitrović, Oleg Šuran
Organizator: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Kustos HDD galerije: Marko Golub
Dizajn elemenata postava: Manufakturist
Grafički dizajn: Oleg Šuran
Sponzori: Cerovski Print Boutique, Ars kopija
Program HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb. Program je sufinanciran sredstvima zaklade Kultura nova.
