U palači HAZU su u organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU i kabineta za pravne, političke i sociološke znanosti „Juraj Križanić” u četvrtak 29. siječnja održana predavanja posvećena demokraciji
Naglasak je bio na njenim korijeneima u antičkoj Grčkoj i problemima s kojima se suočava danas. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić je u uvodu naglasio kako se upravo ove godine obilježava 25 godina otkako je u Hrvatsku uvedena demokracija i to je prava prilika za raspravu koliko je Hrvatska napredovala u tom razdoblju i je li uspjela usavršiti svoj demokratski sustav. Akademik Kusić je rekao da postoji suglasje o tome da je demokracija najbolji sustav vladavine koji je ikad postojao, ali da unatoč tome postoje povremene tendencije prema nekom obliku apsolutizma ili prema anarhizmu. Istovremeno, jačaju naddržavne institucije koje izmiču demokratskoj kontroli. „Demokratski sustav uvijek treba unaprijeđivati. Optimalna demokracija vjerojatno nigdje ne postoji, ali treba postojati kao cilj kojem težimo”, rekao je akademik Kusić.
Prof. dr. sc. Damir Barbarić govorio je o demokraciji u antičkoj Grčkoj, te je upozorio da mnoge kritike na njen račun, među njima i kritička djela Platona i Aristotela, potječu iz vremena nakon klasičnog doba grčke demokracije. „Teze protiv grčke demokracije su da ona uopće ne poznaje pojam općih ljudskih prava i individualnih sloboda”, kazao je Barbarić. Pojasnio je da su u demokratskim grčkim polisima poput Atene ljudi bili usmjereni na svoj polis kao zajednicu, a ne na pojedince i njihovu slobodu. Od svakog građanina očekivalo se aktivno sudjelovanje u vlasti, pa su kratki bili i mandati dužnosnika.
„Demokracija je težnja za jednakošću kako ne bi odlučivao jedan čovjek, nego da u odlučivanju sudjeluje više ljudi. Ljudska jednakost postala je odlučujući zahtjev”, rekao je akademik Zvonko Posavec koji je govorio o ugroženosti moderne demokracije. Upozorio je da modernu demokraciju uz ostalo ugrožava i težnja za neograničenom afirmacijom pojedinca, ali „bez solidarnosti i međusobnog povezivanja nema demokracije”, kazao je akademik Posavec. Osvrnuo se i na teze da je najbolji sustav vladavine prosvijećeni apsolutizam, kazavši da su ljudi današnjice toliko informirani i obrazovani da bi bilo neukusno prihvatiti da ih jedan autokrat poučava što je dobro za njihov život. „Bitno je kroz obrazovanje probuditi građansku svijest kako bi međusobno povezani građani reagirali na probleme”, dodao je akademik Posavec koji se u raspravi osvrnuo i na aktualno stanje u Grčkoj.
Foto:
