Izložbu će, u nazočnosti autorice, predstaviti kustos izložbe Eugen Borkovsky.
IZ DNEVNIKA
Gabrijela Rukelj predstavlja seriju radova koju objedinjuje naslovom projekta: Iz dnevnika. Ova, po temama heterogena prezentacija, ujedinjena je, osim naslovom još i stilskim pristupom oblikovanju. Važan aspekt premise je dojam okoline kako ju doživljava autorica. Inicijalni pokretač uvijek je trenutak. Rezultat je uvijek viđenje, a ne vidljivo. Autoricu zapravo ne zanima ambijent niti portret. Motiv joj je potreban kao polazište, kao bojno polje na kojem može izgovoriti osobno. Ovu seriju zaista možemo doživjeti kao dnevnik. Ponekad gestualno, ponekad sasvim pitomo, čak i na istom radu očitavamo raspoloženja, dojmove, trenutne odbljeske svijesti.
Teško je opisati ove radove a da ne zapazimo znakovni repertoar. Tu su osobe, priroda, životinje, zapisi, kuće ili sobe… Gabrijeli ove teme služe za slikarski zapis, no odustaje od doslovnog prikazivanja i usredotočuje se na doživljaj. Radovi u njenom pristupu izražajnost dobivaju naglašenim crtežom, bojama bogatim tonovima i kompozicijom. Umjetnica progovara gestom a odmah zatim strpljivom preciznošću. Ponekad obrnuto. Na svim radovima ponuđeno je prepoznavanje motiva. Kadriranje i vedro slikanje, radost igre u dosluhu je s opažanjima nesavršene okoline. Autorici je važniji znak od realističkog prikaza. Važnija joj je priča, poruka koju interpretira. Unutarnja snaga te nove realnosti oslanja se i na perspektivna iznenađenja. Prijelazi realnog u nerealno izgovoreni su kombinacijom pojednostavnjenog, dječjeg izraza i začudnih odnosa perspektive. Na istoj podlozi dodaje, grupira motive koji njoj imaju logičnu dosljednost.
Autorica nas pretvara u sudionike njenih snoviđenja, pušta nas sasvim blizu svojih doživljaja. Uvevši nas u žarište čarolije, traži od nas angažman. Komunikaciju s promatračem diktira ispisima na samim radovima. Za to koristi tekstualne citate. Ali ovo nisu ilustracije literarnih tekstova ili pjesama. „Upisivanje poznatih toposa popularne kulture, od Arsena Dedića do Irene Vrkljan, ne svjedoči toliko o osobnom ukusu autorice, koliko o jasnoj namjeri da u spomenutoj komunikaciji bude otvorena i pristupačna, gotovo prenapregnuto u konfliktu vlastite podvojenosti poznatim sadržajima nadopisujući sakrivene prostore vlastite intime koje je, što je potpuno legitimno, naposljetku odlučila pričuvati samo za sebe. (T. Zajec)
Teme od kojih kreće u avanturu interpretacije jesu svakodnevnica. Ali ona sumnja. Po principu organiziranog kaosa, granica između doživljenog i realnog razbijena je. Umjetnica je na razmeđu između cinizma i želje za mijenom. Šarmantna lakoća pristupa zadatku karakteristika je autoričina rukopisa. Ona se igra na rubu nadrealnog i dječjeg. Pri tom ostaje vedra. Priklanja se suvremenom pa umjesto estetskog, poštuje instinktivno. Ona voli miješanje stilova i tolerantna je prema rascjepkanosti i nejasnosti. Naglasak je stavljen na igru a ne na pravilo.
Vrijeme je post postmoderne u kojem je umjetnost izgubila funkciju zadanog prikazivanja. Svjedoci smo intenzivne umjetničke produkcije, gdje umjetnici i umjetnost imaju ulogu svjedoka i aktera suvremenog i nadasve osobnog trenutka. Gabrijela Rukelj djeluje: bogatstvo tonova, poteza; nakupina govori o njenom dramatičnom intimnom svijetu. Proživljavanje se očituje ekspresivnim činjenjem. Bez ustručavanja i nepoštovanjem bilo koje čvrste dosljednosti osim dosljednosti sebi samoj.
Eugen Borkovsky
Gabrijela Rukelj
rođena je 1980. godine u Zagrebu. Diplomirala je telekomunikacije na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Izlagala je na samostalnim (Galerija OK, Prostor- Multiracionalna kompanija, knjižnica Ante Kovačić) i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.akademija-art.hr
