Skip to content

Deset maski – deset žena

Studijska izložba deset autorica:
Đurđica Horvat, Gabrijela Rukelj, Irena Škrinjar, Ivančica Cvitić Znidarčić, Lahorka Rožić, Nadica Eichhorn, Nives Misoni, Snježana Aleksić, Vesna Šantak, Jadranka Ratkajec Krajnović
Zagreb: Knjižnica Vladimira Nazora, Vodovodna 13
Od 29. 01. do 12. 02. 2010.


Otvorenje u Zaprešiću

Zaprešić: Muzej "Matija Skurjeni", Aleja Đure Jelačića 6

Od 13.02. (u 18.00 sati) do 05 .03 .2010.


„Bobovljanke"

Na otvaranju izložbe u Zaprešiću sudjeluju: Mješoviti zbor KUD-a Pavao Stoos, pod vodstvom Mihaele Horvat, prof. i Udruga žena „Bobovljanke" (igrokaz)

Izloženi radovi i kretke biografije autorica:

Sample Image

Đurđica Horvat
je rođena u Rijeci. Stvara u mediju keramike i u mediju stakla. Javno djeluje od 1991. Godine 1994. diplomirala je na autorskoj umjetničkoj školi AGORA, odjel kiparstvo, u klasi prof. Ivana Kožarića. Izlagala je na petnaestak samostalnih izložaba te na mnogim skupnim žiriranim i pozivnim nacionalnim i međunarodnim izložbama. Više puta je za svoj likovni rad nagrađivana. Članica je ULUPUH-a, LIKUM-a, i HZSU-a. Stvara u ateljeu "KEST" u Zagrebu, Preradovićeva 18.
e-mail: durica61@yahoo.com

Sample Image

Gabrijela Rukelj
je rođena u Zagrebu. Godine 2003. diplomirala je telekomunikacije na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Članica je ULSZ-a.
e-mail: gabi@gabrijelarukelj.com

Sample Image

Irena Škrinjar
je rođena u Zagrebu. Godine 2002. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo, u klasi prof. Šime Vulasa. Vlasnica je „2+2 dizajn studio" u Zaprešiću. Članica je HDLU-a od 2003. godine. Predsjednica je Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić.

Sample Image

Ivančica Cvitić Znidarčić
, magistrica umjetnosti, rođena je u Zagrebu. Godine 1976. završila je Visoku školu za primijenjenu umjetnost (Hochschule für angewandte Kunst), u Beču, u klasi profesora Wandera Bertonia. Od 1987. do 2004. godine predavala je na keramičkom odjelu Škole primjenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Sudjelovala je na 13 samostalnih izložbi te na više od 80 skupnih u domovini i inozemstvu. Godine 1987. nagrađena je Počasnom diplomom II. Svjetskog triennala male keramike, a 2005. dobitnica je srebrne medalje na Međunarodnom festivalu postmoderne keramike u Varaždinu. Članica je ULUPUH-a.

Sample Image

Lahorka Rožić
je rođena u Rijeci. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna. Godine 1991. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vasilija Jordana. Izlagala je samostalno u Zagrebu, Zaprešiću i Krapini. Sudjelovala je na skupnim izložbama u Zagrebu, Zadru, Samoboru, Kleku, Karlovcu i Karaotoku, te na likovnim kolonijama i dobrotvornim aukcijama. U Zagrebu živi od 1971. godine. Radi kao likovni pedagog u Osnovnoj školi "Dr. Ivan Merz" u Zagrebu.
e-mail: lahorka.rozic@skole.hr

Sample Image

Nadica Eichhorn
je rođena u Zagrebu. Po obrazovanju je diplomirana inženjerka kemijske tehnologije. Keramikom se aktivno bavi od 2002. godine. U Centru za kuturu i obrazovanje CKO Zagreb stječe zvanje Oblikovatelj predmeta od gline, pod vodstvom keramičarke Mirjane Rajković. Izlagala na četiri samostalne izložbe u Zagrebu te sudjelovala na tridesetak žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je ULUPUH-a i LiKUMA u Zagrebu. Radi u vlastitom atelieru-laboratoriju za keramiku.

Sample Image

Nives Misoni
je rođena u Zagrebu, gdje je završila Školu primjenjene umjetnosti, slikarski smjer. Godine 1987. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, pedagoški smjer. Slikarstvo su joj predavali profesori Josip Vasilije Jordan i Josip Bifel, a crtanje akta prof. Zlatko Kauzlarić Atač. Imala je 20 samostalnih i 20 skupnih izložba u zemlji i inozemstvu. Članica je HDLU-a u Zagrebu i Societa di belle arti u Veroni. Živi i radi u Zagrebu.

Sample Image

Snježana Aleksić
je rođena u Zagrebu. Maturirala je Školu primjenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu te diplomirala Fakultet za defektologiju u Zagrebu. Sudjelovala na brojnoim likovnim kolonijama i skupnim izložbama u Zagrebu i inozemstvu te izlagala na tri samostalne izložbe. Članica je likovne sekcije Podravka 72 u Koprivnici i HLD u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu i Koprivnici.

Sample Image

Vesna Šantak
je rođena u Zagrebu. Godine 1998. diplomirala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Frane Para, odjel grafike (smjer slikar-grafičar). Izlagala na 20 samostalnih i 46 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim slikarstvom i kiparstvom bavi se plesom, ilustracijama, pisanjem priča za djecu. Autorica je i voditeljica likovnih i plesnih programa i projekata. Članica je HDLU-a, ACADEMIE MODERNE i HZSU-a.

Sample Image
 

Jadranka Ratkajec Krajnović je rođena u Zagrebu. Godine 1970. upisuje Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a godine 1979. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1986. godine članica je HDLU-a. Iste godine postaje profesorica u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, gdje i danas predaje. Sudjelovala na XX. Salonu mladih 1998. i na skupnim izložbama profesora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

KARNEVAL – MESOPUST – POKLADE – FAŠNIK

Karneval (lat. caro: meso + levare: dignuti) je pučka svečanost s povorkama maškara , kostimiranim i maskiranim plesovima.  Prvobitno mu se značenje odnosi na protjerivanje zlih duhova. Uz karneval ravnopravno se spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje. Riječ poklade u našem narodu znači (klasti=ostavljati, puštati, poklad=ostava) vrijeme kada se meso ostavlja. To je značenje dobro očuvano kod pravoslavaca, gdje se pokladama zove dan uoči svakog duljeg posta. Osim tih naziva, upotrebljavaju se su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maškara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i maškaranih skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura… Poklade u katolika označuju vrijeme od Sveta tri kralja do početka Korizme (Pepelnice). To je vrijeme kada se prelazi iz mrsa u post.  Mesopust nas priprema za korizmu – vrijeme odricanja.
U Primorju se na Sveta tri kralja najavljuju maškare. U istočnom dijelu riječkoga područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome kreću na blagdan Sv. Antona, odnosno zvuk antonjskog roga koji time najavljuje mesopust. Na pokladni se utorak suprotstavljaju crkvena tradicija i ona  pradavna, poganska. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv mesopust . Isposnički element nazire se i u terminu fašnik, koji dolazi od njemačke riječi Fastnacht -"noć posta". U Engleskoj već od 1000. godine postoji odredba da se na taj dan svi vjernici moraju ispovjediti te se otuda utorak prije početka korizme naziva i "danom ispovijedi" "eng. Shrovetide ili Shrove Tuseday od shrive – "ispovjediti", "nametnuti pokoru".
Uz fašničko vrijeme vezani su mnogi narodni običaji. Ovisno o podneblju, pripremaju se krpice sa zeljem, prisiljeno zelje, palenta i kiselo zelje,  a krafne (pokladnice), fritule i vino u svakoj su kući nezaobilazni. Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se predviđalo kakva će biti godina. Tako je, primjerice, u Zagorju običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija!

Tko bi na pokladni utorak prije no što iziđe sunce pojeo obrok od prosene kaše s krvavicom, do kraja bi godine živio sretno i bogato. Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik, u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. Dobro je bilo i popiti piva – za dug život! Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!

Pored modernog umjetnika – čija se individualnost tako snažno ističe – naročito fascinira maska koja ni na koga ne podsjeća – rupa na čijem dnu blista zlatna iskra prirodne svjetlosti.

(Gaetan Picon)

MASKA

Maska prekriva lice i skriva identitet. Ili ga razotkriva? Maska i onaj koji je nosi stalno izmjenjuju uloge. Zaštitnik postaje gospodarom.  Maske su najčešće izrađivane u tajnosti.
Kostim i maska su eksces spram  normalonoga. te  signaliziraju namjeru na neuobičajeno ponašanje. Krabulja je tako ekscesni identitet.
Maske postoje od pradavnih vremena. Često se koriste u primitivnim društvima. Javljaju se za svetkovina kada je uobičajeni poredak ukinut da bi izišao preporođen. Najstarije su imale oblik životinjskih glava i prvim su lovcima služile su za primamljivanje životinja. Česte su u raznim kultovima. Ratnici su maskama zastrašivali neprijatelje. U antičkom svijetu koristila se u kazalištima i u procesijama za slavljenje božanstava. Pokladne maske  ostatak su tih pradavnih običaja. Poklade su doba  ekscesnog, ludovanja, oduška, kontroliranog kaosa. Stoga su maske i katarzične! Maske su posrednici između stvarnog i skrivenog,. Djelovanje maske okrepljuje, pomlađuje, a maskirani se zanosi, poistovjećuje s maskom.  Simulacija dovodi do identifikacije! Skrivanje do razorkrivanja!
"Život je karneval – a karneval život: sve zajedno jedno jedino. Svratište kod naopako izvrnutog svijeta. Haljina je kao travestija – bilo da je večernje odijelo ili karnevalski kostim. Čovjek je smješten u tu travestiju i proniknut u njoj: preodjeven : razodjeven; pokriven : razotkriven; maskiran : demaskiran" (G. Jedlička)
Svjetlana Ciglar, prof.

Akademija-Art.net