Skip to content

Riječki studenti: Mjerenje svijeta

U galeriji Vladimir Nazor u Zagrebu, od 19. siječnja 2009. godine, može se pogledati izložba studenata s riječke Akademije likovnih umjetnosti.

Radove izlažu: Višnja Brzaj, Ksenija Jurišić, Katarina Pandol, Jelena Pehar, Vladimir Tomić.

Mladi su umjetnici, danas, u paradoksalnoj situaciji. Oko njih je naizgled pravo more mogućnosti za samopromociju ili proboj na umjetničku scenu ali zapravo nedostatak javne ili financijske podrške onemogućuje taj konačni iskorak. Glavni motiv koji me je potaknuo na realizaciju ove izložbe, osim želje da se u što većoj mjeri i na bilo koji način pomogne studentima koji će tek diplomirati ili su to upravo uradili, bila je činjenica kako je granica odgovornosti umjetničkih, galerijskih i obrazovnih institucija zapravo dosta nejasna i rastezljiva. Odgovornosti, naravno, u smislu plasmana i promocije mladih umjetnika.

Tako da možemo reći kako se dio te odgovornosti može, naravno po slobodnom izboru, preuzeti, u ovom slučaju iz razloga jer poznajemo možda i najvažnije motivirajuće razloge koji pokreću svakoga od mladih ali i umjetnika uopće. A to je želja za iznošenjem svojih ideja i komunikacijom. Odgađanje uspostave i najmanjeg dijaloga između javnosti i pojedinca koji se bavi ovim poslom znači samo to da će se više demotiviranih mladi studenata priključiti sivoj brojci onih koji su završili umjetničko visokoškolsko obrazovanje ali se možda (zapravo) nikada neće baviti tim poslom.

A kada se tome pribroje i specifični uvjeti u kojima nastupaju studenti riječke Akademije primijenjenih umjetnosti udaljenost od Zagreba kao centra likovnih događanja ? mislim kako je važno da se tim mladim ljudima ponudi prva prilika za prezentaciju njihovih radova. Tako ćemo njima ponuditi možda prvu mogućnost za unutarnje samokorekcije i sagledavanje vlastite vrijednosti, a javnost se može uputiti na njihova zanimanja i mogućnosti.

Lara Badurina

Jelena Pehar: Granice

Politička karta svijeta grafički je prikaz linija zemaljskog kopna, opipljive materije, i državnih granica. Crte državnih granica nepravilne su i žive poput crta stvarnih, zemljopisnih granica kopna i vode. To su imaginarne linije kojima čovječanstvo priznavanjem digniteta omogućuje postojanje. Je li granica mjesto koje pokazuje gdje se ljudi razdvajaju, ili mjesto gdje su dvije nacije, kulture i jezika najbliže? Je li moguće uočiti različitosti ako ne postoji ono što je svima zajedničko?

Katarina Pandol: re:Balans

Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba je teorija iz suvremene psihologije koja ističe da se ljudske potrebe mogu razvrstati u grupe, i da postoji jasna hijerarhija između tih grupa potreba. Rad nosi naziv "Re:BALANS". Značenje riječi odnosi se na ponovno uspostavljanje ravnoteže. Ovaj postupak primjenjuje se u situaciji kada se ocijeni da trenutno stanje stvari odstupa od predviđanja utvrđenih ranije, a uzrokuje neostvarivanje jednog od najznačajnijih principa – uravnoteženosti.

Vladimir Tomić: street-war-sur-seine

U istom trenutku, nešto što je u stvarnosti sudionicima bilo od životne važnosti, zbog načina medijske prezentacije, ostavljalo je dojam svedenosti na razinu dječje igre.

Višnja Brzaj: Igra

Svaka od četiri igre koje sam osmislila predstavlja osobnost koju sam izdvojila listajući ženske časopise i slušajući savjete na televizijskim programima. To su proračunata žena usmjerena na poslovnu karijeru i financijski uspjeh, kućanica koja se brine o obitelji, zavodnica kojoj je stalo do izgleda i (bogatih) muškaraca i djevojke koja ima problema s težinom i život joj se vrti oko hrane. Vrijednosti u svakoj igri prilagođene su opisanim osobnostima.

Akademija-Art.net