U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“
Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između Cresa i Lošinja, drevni je Osor. No, dok većina modernih nomada ovdje tek nakratko zaustavlja automobil, rijetko oko promatrača – naoružano strpljenjem, kontemplacijom i oštrim teleobjektivom – otkrit će da uličice ovog antičkog gradića ne nastanjuju samo malobrojni mještani.
Osor ima svoje trajne, paralelne stanare. To je jedinstveno, tiho društvo utjelovljeno u teškoj, patiniranoj bronci, koja već više od pola stoljeća tvori jednu od najfascinantnijih, a široj javnosti paradoksalno nevidljivih kiparskih zbirki na otvorenom.
Vizualna partitura: Kada kiparstvo materijalizira zvuk
Povod za prisutnost ovih brončanih figura unutar urbanog tkiva Osora su Osorske glazbene večeri, festival koji je ove godine doživio svoje impresivno 51. izdanje. No, ono što nadilazi samu festivalsku tradiciju i što izmiče oku prosječnog promatrača jest duboki filozofski koncept unutar samog mjesta. Kroz perivoj „Kiparstvo i glazba“ i takozvanu Aleju hrvatskih skladatelja, javni prostor Osora pretvoren je u trajnu izložbu bez zidova, kustosa i ulaznica.
To nije puki ukras. To je duboko promišljeno materijaliziranje zvuka.
Kada kroz objektiv izolirate detalje ovih skulptura, suočavate se s nevjerojatnim paradoksom: kiparstvo, kao najstatičnija i najčvršća od svih umjetnosti, ovdje je upotrijebljeno da prikaže ono najprolaznije i najeteričnije – glazbeni ton.
Na fotografijama koje razotkrivaju strukturu materijala, vidimo kako napetost ženskih figura s instrumentima i ekspresivni, u bronci zamrznuti pokreti ruku našeg velikog Tome Rosandića ne prikazuju samo ljudsku anatomiju. Oni prikazuju samu dramu stvaranja. To je trenutak u kojem kiparstvo prestaje biti samo forma i postaje vizualna partitura. Gledajući napetost brončanih mišića i ruku u pozi dirigiranja, mi zapravo ne gledamo metal; mi gledamo energiju koja prethodi tonu.
Teleobjektiv uma protiv površnosti 2026. godine
Zašto je ovaj osorski fenomen ostao skriven široj javnosti, unatoč tome što se nalazi na čistom vjetrometini javnog prostora? Odgovor leži u akutnoj bolesti našeg vremena – u potpunom gubitku sposobnosti suvremenog čovjeka da uspori, promatra i uoči detalj.
Živimo u svijetu gdje se prostor konzumira površno, kroz brze panoramske snimke pametnih telefona, gdje je bitno zabilježiti lokaciju, a ne doživjeti njezinu bit. Osor, s druge strane, zahtijeva radikalno drugačiji pristup. Zahtijeva ono što bismo mogli nazvati teleobjektivom uma.
Tek kada se odmaknemo, kada izoliramo krupni kadar – poput pastira koji svira flautu u dubokoj sjeni osorskih krošnji, ili sjetnog, kontemplativnog profila u kojem prepoznajemo obrise velikana poput Jakova Gotovca – shvaćamo što nam je zapravo pobjeglo u našoj svakodnevnoj trci za informacijama. Suočavamo se s licem u lice s portretima koji nisu stvoreni da budu privlačni u algoritamskom smislu, već da prenesu bezvremensku težinu ljudske egzistencije.
Luksuz prepušten buri
Činjenica da su radovi naših najvećih majka moderne, od Ivana Meštrovića i Tome Rosandića pa nadalje, ostavljeni na milost i nemilost elementima – prepušteni osorskoj buri, ljetnoj žegi i slučajnim, često slijepim pogledima prolaznika – otvara važno pitanje za cjelokupno društvo: Znamo li doista cijeniti i prepoznati luksuz koji nam je nadohvat ruke?
Batinirana struktura bronce, sa svim svojim nesavršenostima i tragovima vremena koje je autoritativno uhvatio objektiv, zapravo je opomena. Dok mi trčimo za virtualnim, privremenim i digitalnim senzacijama, ovi brončani građani Osora stoje u svojoj postojanoj, analognoj tišini. Oni ne traže naš “lajk” niti se bore za našu pažnju u bespućima mreža. Oni jednostavno svjedoče o vremenu kada je umjetnost imala težinu, dubinu i trajanje.
Zato Osor nije samo povijesni lokalitet. On je u 2026. godini postao terapeutski prostor. Mjesto gdje nas tišina skulptura uči kako ponovno slušati, a njihova nepomičnost kako ponovno istinski vidjeti.
Zabilježeno objektivom u tišini osorskih uličica, siječanj 2026.
novo
Ususret Martinju: Akademija Art lansira veliki jesenski serijal „Tjedan vina”
Dok priroda polako odijeva svoje zlatne i jantarske tonove, a vinogradari privode kraju još jednu plodnu godinu, portal Akademija Art otvara novu, ekskluzivnu kulturnu oazu. Tjedan dana prije velikog blagdana svetog Martina, bez ijednog miligrama…
Ciklus animalistike Duška Šibla, drugi dio
Slikar se divi nemjerljivoj slobodi svake pojedine životinje, bića u moru, ptice… Miroslav Pelikan Drugi dio ciklusa s motivima animalistike akrila na platnu Duška Šibla donosi nam i sasvim obične i sasvim neobične životinje, od…
Kazaljke se vraćaju: stiže zimsko računanje vremena
U noći sa subote na nedjelju kazaljke se vraćaju s 3 na 2 sata, a građani dobivaju sat vremena duljeg sna Venina Markuš Dok jesen polako preuzima ulice, parkove i svakodnevni ritam gradova, pred nama…
Renesansa europskog dizajna – Kako žensko vizionarstvo i autohtona baština brišu granice matrixa
Od makroekonomskih tablica do čiste estetike oblika. Zašto je autentični kreativni kôd Starog kontinenta naš najmoćniji digitalni štit? TEKST / TREATISE: HR: Suvremeni europski prostor i njegovi administrativni komunikacijski sustavi prečesto se promatraju isključivo kroz…
ZAGREB DESIGN, ART & ARCHITECTURE FILM FESTIVAL
Što se krije iza velikih umjetničkih djela i arhitektonskih vizija? Dvanaest dokumentaraca vodi iza kulisa umjetnosti, arhitekture i dizajna U Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru 21. 10 2026.otvoreno je osmo izdanje DA2 – Zagreb…
Sjećanje na krajobraza Krešimira Ivića
Pred nama je novi ciklus u ulju i akvarelu, s delikatnim prisjećanjima na davni intenzivni doživljaj prostora… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog opusa…
Prilog o knjizi KUĆA POD PRISMOTROM
Ivan Jozić KUĆA POD PRISMOTROM Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ u biblioteci Ambrozija (knjiga 729,)objavuo roman Ivana Jozića KUĆA POD PRISMOTROM, u zgodnom broširanom izdanju, na 324 stranice. U knjizi pronalazimo cijeli jedan grad a…
Dva zanimljiva mini ciklusa Renate Facan Kušec
Mini ciklus s nekoliko modela posvećen je prošlosti,… Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec u svojoj je dugogodišnjoj uspješnoj umjetničkoj karijeri tretirala mnoštvo motiva u ulju, akrilu i akvarelu, posvećujući posebnim, osebujnim motivima čitave…
Geometrija nevidljivog – Kako jesenje levitacije kista i koda prkose buci matrixa
Kada slikarstvo, vlastita pamet i dvije AI velesile u pet sati popodne zaustave vrijeme. Zašto je čisti analogno-digitalni mir naša najveća pobjeda nad mediokritetima? Živimo u eri općeg informacijskog i tehnološkog ubrzanja u kojoj se…
Prilog o knjizi PUTOVANJE LJUDI KNJIGE
Olga Tokarczuk PUTOVANJE LJUDI KNJIGE Nedavno je Fraktura objavila knjigu Olge Tokarczuk Putovanje ljudi Knjige u izvrsnoj opremi, u prijevodu s poljskog Mladena Martića, na 214 stranica. Između Francuske i Španjolske u dolini vječnog proljeća…
SUDBINA JEDNE ŽENE, SJEĆANJE CRNOGORSKOG NARODA
U izdanju Crnogorskog kulturnog foruma objavljen je roman „Crnogorka-žena koje više nema“ Snežane Žane Martinović. Kroz lične i porodične sudbine autorka pripovijeda o snazi, stradanju i dostojanstvu Božidar PROROČIĆ U stijenama ljutog crnogorskog krša, u…
EKOLOGIJA – NASTAVAK RADOVA: Donji grad Osijek – Višnjevac – šetnja promenadom
Nova ulaganja uz Dravu nastavljaju pretvarati osječku promenadu u jedan od najuređenijih i najatraktivnijih javnih prostora u Hrvatskoj Boris Markuš Radovi na novoj dionici osječke promenade: Drava dobiva još ljepše lice gradaOsijek nastavlja uređivati svoju…
Prilog o knjizi HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK
Ivana Vidović Bolt i Ana Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK Nedavno je Ljevak u zgodnoj opremi objavio knjigu Ivane Vidović Bolt i Ane Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK, na 237 stranica Ovaj rječnik okuplja 555…
Tkanje topline – Kako autohtona tradicija i ljudska dobrota nadrastaju sivilo matrixa
Povratak korijenima i slavljenje nevidljivih pobjeda u obiteljskom taboru. Zašto su miris jesenjih plodova i ženski diplomatski šarm naša najljepša obrana? U suvremenom društvenom pejzažu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira hladnim administrativnim…
Osijek voli životinje, ali sve više građana upozorava na problem neodgovornih vlasnika
Psi i mačke obogaćuju život grada na Dravi, no nepoštivanje pravila i nekultura pojedinaca izazivaju nezadovoljstvo među građanima Boris Markuš OSIJEK JE GRAD ŽIVOTINJA, PROBLEM SU NJIHOVI VLASNICI? Osijek se godinama ističe kao grad ugodan…
Izložba MI HRVATI Nika Titanika u Gradskoj knjižnici Požega
Nakon Zagreba, Oroslavja, Nove Gradiške, Donje Stubice, Gospića, Omišlja, Pregrade, Blata, Ivanić-grada, Pakraca, Čazme, Našica, Preloga, Krapine, Metkovića i Čakovca, izložba “MI HRVATI” Nika Titanika stigla je na posljednju stanicu putovanja – u Gradsku knjižnicu…
Carta incognita – Dolazak, ciklus skulptura Hame Čavrka
Drvo i boja u obliku kocke, pravca, kugle daju smisao, život tim oblicima Miroslav Pelikan Akademski kipar i grafičar Hamo Čavrk dugi niz godina je kontinuirano stvarao, dograđivao, oplemenjivao svoj kompleksni ciklus Carta incognita –…
TO SU MOJE RUKE – Umjetnica Ljerka Vladović spaja tradiciju i kreativnost
Umjetnica Ljerka Vladović predstavila je izložbu „To su moje ruke”, u kojoj spaja tradicionalne miljee i kolaže u jedinstvenu likovnu priču. Precizan ručni rad, kreativnost i brojni sati posvećenosti daju svakom detalju novu dimenziju i…
Od grada odlazaka do grada povrataka: Osijek ispisuje svoju najbolju priču
Nakon godina političkih eksperimenata i koalicija sklopljenih „s konca i konopca“, Osijek danas pokazuje kako izgleda grad po mjeri čovjeka. Boris Markuš Na portalu Akademija Art Zagreb godinama pratimo razvoj Osijeka i promjene koje su…
Prijatelji životinja apeliraju na Tončija Glavinića: Hrvatskoj je hitno potrebna posebna Inspekcija za zaštitu životinja
Nakon potresnih slučajeva u Dvoru i podno Učke, gdje su zbog dugotrajnog zanemarivanja pronađene izgladnjele i uginule životinje, udruga Prijatelji životinja zatražila je korjenite promjene u inspekcijskom nadzoru. U dopisu upućenom novom glavnom državnom inspektoru…
Dan polja duhana
Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana u Hrvatskoj koji posluje u sklopu BAT grupe, Danom polja duhana obilježili su 19. 10. 2026. kraj još jedne proizvodne godine u kojoj je, usprkos ekstremnim vremenskim uvjetima, uspješno zadržana…
Rendgen vlastite pameti – Zašto su neovisne platforme jedini štit od tišine i lažnog morala?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije odbaci uštogljene društvene ladice. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta? U svakom društvenom i kulturnom pejzažu u kojem administrativni matrix i…
Premijera Carmen u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
Uoči premijere nove produkcije opere Carmen Georgesa Bizeta, koja će se održati 23. listopada 2026. godine, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održan je Kazališni doručak posvećen jednom od najpoznatijih i najizvođenijih djela svjetske…
Koprivnica: Sjever protiv megafarm
Građani okupili su se u Koprivnici na prosvjedu „Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”, nastavku prosvjeda diljem Hrvatske protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica. Transparenti nosili su poruke „Promatranje ptica – dok ih…
