Koliko nas košta 28. zvjezdica na europskoj zastavi

U mirovinu idu sa 63. Tjedno rade 37,5 sati. Njih tri tisuće ima godišnja primanja veća od britanskog premijera. Što ti je dobro biti na plaći Europske Unije.

Doduše, od 2014. i njima bi moglo krenuti nizbrdo uvaže li se kritike euroskeptika koji od Unije zahtijevaju samo jedno – da nakon četiri godine financijske krize i oni konačno smanje nerazumne i nepotrebne troškove.

Dogovor oko budžeta za razdoblje od 2014. do 2020. godine još nije “pao” ( navodno će tek u proljeće), ali proračun bi trebao iznositi nevjerojatnih trilijardu eura, oko 140 milijardi eura godišnje!

U njemu će svoj danak od 1. srpnja 2013. godine plaćati – i Hrvati!

Nije to ništa strašno, kad se taj budžet razdijeli na 507 milijuna, koliko će stanovnika EU imati nakon našeg pristupanja, svaki će građanin u svakoj novoj godini za članstvo u ovoj Uniji plaćati 2070 kuna.

Jednu prosječnu hrvatsku mirovinu kojih ionako imamo na bacanje.

Taj će novac biti dostatan za pokrivanje troškova rada Europskog parlamenta, raznih odbora i vijeća, pučkog pravobranitelja…

A tek agencija…

Samo budžeti europskih agencija godišnje premašuju miljardu i pol eura, što znači da će svaki Hrvat samo za troškove ovih tijela godišnje izdvajati 3 eura odnosno 22,5 kuna.

Ako ste mislili da je agencija puna kapa u Hrvatskoj, razmislite još jednom.

Mi barem još nismo ustrojili “Ured zajednice za biljnu raznolikost”, skraćeno CPVO.

Tom je uredu sjedište u Francuskoj, a od 1994. godine bave se izdavanjem autorskih prava za nove biljne vrste koja vrijede 25 do 30 godina.

Recimo, samo taj europski ured ima godišnji budžet od 14,7 milijuna eura, a puni ga kroz različite nak­nade.

Za 2013. godinu već su veselo najavili povećanje troškova zaposlenika u iznosu od 3,1 posto te 4,3 posto povećanja ostalih troškova rada. Samo na plaće zaposlenika ured će utrošiti 5,7 milijuna eura, ali to je ustvari beznačajna stavka jer je CPVO jedna od manjih europskih agencija.

…