Nova strategija hrvatskog turizma

Stopa od 10 posto odnosit će se na sve ugostiteljske usluge smještaja i prehrane, osim na žestoka alkoholna pića. Iskustva mediteranskih zemalja koje su već uvele nižu stopu PDV-a upućuju na to da ta mjera ima pozitivan učinak na punjenje proračuna te na smanjenje sive ekonomije u turizmu. Ova mjera jedna je od najvažnijih mjera podizanja konkurentnosti hrvatskoga turizma, koja bi prve rezultate trebala imati već sljedeće sezone, ali i u narednim godinama.

Osim utjecaja na konkurentnost kroz djelovanje na cijene, najnovija Strategija turizma navodi i neke druge mjere koje će se provoditi u naredna dva razdoblja, 2013.-2015. te 2016.-2020. U prvome razdoblju neće doći do većih promjena u ključnim aspektima turizma, prvenstveno jer se radi o vrlo kratkome razdoblju. Ipak, očekuje se da će intenziviranje marketinških aktivnosti, ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao i vjerojatno uspostavljanje shengenske granice sa zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista imati pozitivan učinak na turizam u sljedeće dvije godine. S obzirom da postojeći hotelski smještaj nema dovoljno kapaciteta za podizanje kvalitete usluge te za željeno produljenje sezone, predviđa se izdašno investiranje u izgradnju i obnovu hotelskih objekata.

Do 2015. tako se predviđa povećanje hotelskih ležaja za 5,7 posto u odnosu na 2011. čime bi broj ostvarenih noćenja mogao porasti s 15,9 na 17,6 milijuna noćenja, odnosno za 10,7 posto. U istom razdoblju trebalo bi doći i do povećanja iskorištenosti hotelskog smještaja s 39 na 41 posto te do rasta prosječne potrošnje po putovanju za 6,1 posto. Za ta ulaganja predviđaju se investicije u iznosu od 1,6 milijardi eura koje bi trebale biti provedene u razdoblju od 2013. do 2015. godine.

Druga najveća investicija za to razdoblje od 250 milijuna eura, odnosi se na izgradnju pet tematskih parkova koji bi trebali nadopuniti turističku ponudu i utjecati na povećanje vansmještajne turističke potrošnje. Ulaganje od 200 milijuna eura odnosi se na izgradnju 5000 novih vezova u marinama, dok je 160 milijuna eura predviđeno za povećanje broja ležaja u kampovima (za 5,6 posto) te za izgradnju desetak golf terena (iznos od 70 milijuna eura). Ovo razdoblje karakterizira visoka razina investicijskih aktivnosti koje neće u tako kratkom vremenu uspjeti generirati rast broja zaposlenih u ovome sektoru. U drugome razdoblju, 2016.-2020., predviđa se stagnacija rasta kapaciteta privatnog smještaja, niska stopa rasta broja ležaja u kampovima, ali daljnja ekspanzija hotelskih kapaciteta.

Ulaganjima u iznosu od 1,3 do 1,8 milijardi eura očekuje se rast broja ležaja u hotelima od 16,9 do 28,7 posto. Raspravlja se i o izgradnji dodatnih 20 golf terena, još pet tematskih parkova, novih kampova te 4 do 5 tisuća novih vezova, investicijama vrijednim 700-tinjak milijuna eura. Do 2020. godine tako bi se moglo generirati do 93 milijuna noćenja što je 37,7 posto više u odnosu na 2011. godinu. U skladu s preporučenom strategijom, u drugome razdoblju bi trebalo doći i do značajnijeg rasta zaposlenosti, procjena se kreće između 10 do 12 tisuća novozaposlenih u turističkome sektoru. Također, prihodi od turizma bi se trebali povećati sa sadašnjih sedam milijardi eura na 9,3 do 2015. te na čak 14,3-16,2 milijarde eura do 2020. godine.

Drugo područje djelovanja koje pokriva nova strategija, odnosi se na jačanje međunarodne prepoznatljivosti proizvoda poput ekoturizma, pustolovnog i kulturnog turizma, koje je moguće ostvariti u kratkome razdoblju. Za zdravstveni, kongresni, ruralni i golf turizam potrebno je više vremena, napora i ulaganja, te se rezultati komercijalizacije tih proizvoda očekuju u nešto dužem razdoblju, u narednih osam godina. Vrlo važna smjernica je i ta da se preporuča korištenje domaćih inputa u formiranju turističkih proizvoda. Time bi se smanjila uvozna ovisnost turizma, ali i cijele ekonomije što bi dovelo do uravnoteženije platne bilance.

Foto: VL
Izvor: Poslovni.hr