U petak, 23. siječnja 2026. u 19 sati, u Galeriji Šira otvorena je izložba pod nazivom „In memoriam Rudolf Švagel-Lešić (1911.–1975.)“, posvećena životu i djelu kipara čiji je umjetnički opus nastajao u tišini predanog rada, daleko od prolaznih trendova, ali s trajnom unutarnjom snagom
Izložbu je organizirala Lidija Švagel Kacian , kćer umjetnika, povodom njegove 50. obljetnice smrti.
Uz organizatoricu, umjetnikovu kćer, profesoricu hrvatskoga i ruskog jezika i književnosti Lidiju Švagel Kacian i kustosicu Koranu Littvay, svojim su govorima otvorenje uveličali povjesničar umjetnosti Zvonko Maković i potpredsjednik Matice hrvatske, rođak Dražen Švagelj.
Izložbu u galeriji Šira možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 9-16 h, 18-20 h, subotom: 11-16 h) do 2. 2. 2026.
IZ PREDGOVORA IZLOŽBE
Povod ovoj izložbi jedan je članak objavljen 1929. u časopisu Svijet – o izložbi mladog kipara, studenta zagrebačke Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt Rudolfa Švagel-Lešića, na koju se upisao 1929/30.
Galerija Schira/Šira ima dugu povijest. U njoj su tijekom desetljeća izlagali mnogi poznati umjetnici, a s radom je nastavila nakon duže stanke 2016. godine kada počinje djelovati kao prva formalna galerija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Galerija Šira danas – u vidu samostalnih i skupnih izložbi – široj javnosti predstavlja radove mladih umjetnika – studenata diplomskih studija, alumna i doktoranada umjetničkih akademija i srodnih fakulteta, ali i u kontekstu suradnje s različitim institucijama u kulturi, umjetnosti i obrazovanju. U tom smislu, ova izložba predstavlja iskorak u galerijsku prošlost i posveta je jednom bivšem studentu kojem je to bila prva samostalna izložba u životu, a čini se i jedna od prvih medijski zabilježenih izložbi te galerije.
Drugi je povod ovoj izložbi pedeset godina od smrti Rudolfa Švagel-Lešića, kipara rođenog u Županji 1911. koji se, zarana pokazavši umjetničku darovitost uz potporu mjesnih uglednika, upisuje na Školu za umjetnost i obrt u Zagrebu i zatim 1929. na Akademiju, u klasi profesora Frana Kršinića, Ive Kerdića, Roberta Frangeša Mihanovića … Kao darovit student dobio je stipendiju 1930/31 za Ecole Nationale Superieure Beaux-Arts u Parizu. Na Svjetskoj kolonijalnoj izložbi u Parizu 1931. dobiva nagradu za ženski torzo Psiha. Studij nastavlja u Zagrebu. Godine 1934. i 1935. radi obiteljske portrete i poprsja grofova Eltz u Vukovaru i grofova Khuen-Belassi u Nuštru, portret Alojzija Stepinca 1934. u povodu biskupskog imenovanja, kamenu skulpturu Krista na križu za crkvu u Grohotama na Šolti 1934., za Hrvatski dom u Vinkovcima poprsje Josipa Kozarca 1938. Upriličuje izložbe radova u Vinkovcima 1935. i Vukovaru 1937.
Od 1939. živi u Osijeku i u ateljeu u sklopu Franjevačkog samostana izrađuje glavne oltare za isusovačku i franjevačku crkvu u Osijeku, skulpture za crkvu i Valpovu i Gradištu te više nadgrobnih spomenika, a iste je godine izabran za pročelnika umjetničke sekcije Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku. Godine 1941. radi reljef kralja Tomislava, 1942. sudjeluje na izložbi modela za spomenik Anti Starčeviću u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, 1943. radi mramornu bistu Ante Starčevića (Gradski muzej Županja).
Poslije rata radi kao nastavnik likovnog odgoja u Lepoglavi, od 1960. u Vodnjanu. Životne okolnosti utjecale su na njegovo kasnije umjetničko stvaralaštvo. Umro je 1975. u Vodnjanu, a zatim pokopan u Zagrebu.
Zahvaljujem na pomoći u organizaciji izložbe Danielu Zecu, docentu na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Zoranu Šimunoviću, kustosu Gradskog muzeja u Vinkovcima te voditeljici galerije Korani Littvay koja je pristala da se jednom bivšem studentu Akademije nakon prve izložbe u životu oda počast u ovoj galeriji i zadnjom izložbom in memoriam. Jubileji su prolazni, ponekad se i zaboravljaju, ali uspomene ostaju ne samo u sjećanju obitelji nego i u ovim malim preostalim svjedocima neprolaznosti umjetničkog svjedočenja. Ove će kiparske krhotine iz sjene zaborava uvijek podsjećati na jednu prešućenu umjetničku i ljudsku sudbinu.
Lidija Švagel Kacian
1911. Rodio se u Županji 29. rujna, od oca Rudolfa Švagela i majke Marije Lešič (čije prezime kasnije dodaje iz poštovanja prema majci), u Županji završio osnovnu školu i četiri razreda građanske škole
1927. Od obitelji Poljak dobio stipendiju za školovanje u Obrtnoj školi u Zagrebu, na kiparskom odjelu Roberta Jeana Ivanovića i Davorina Hotka
1929. U Galeriji Schira u Zagrebu priređuje prvu samostalnu izložbu i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva i kiparstva
1930. Za šk.god. 1930/31. kao talentirani student dobiva stipendiju za studij u Parizu i kod profesora Jeana Bouchea upisuje kiparstvo na Ecole Nationale des Beaux-Arts
1931. Na velikoj kolonijalnoj izložbi u Parizu za torzo Sjećanje dobiva brončanu medalju. Izlaže u Londonu i Liegu
1932. Nastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Frana Kršinića i Ivana Kerdića
1933. Vraća se u Županju, otvara atelje i vodi tečajeve keramike. Radi skulpturu Anđela za obiteljsku grobnicu Prpić u Županji i oltar grobne kapele u Gradištu
1934. Radi portret kardinala Alojzija Stepinca i kamenu skulpturu Krista na križu za župnu crkvu u Grohotama na otoku Šolti
1935. Na samostalnoj izložbi u Vinkovcima izlaže 33 rada, uglavnom portrete. Na poziv grofa Eltza u vukovarskom dvorcu uređuje atelje, gdje radi obiteljske portrete, kao i portrete obitelji grofa Khuen-Bellasija iz Nuštra te restauratorske poslove na baroknim skulpturama u njihovu vlasništvu
1937. Na samostalnoj izložbi u Vukovaru izlaže radove u mramoru, bronci, drvu, gipsu (Madona od Čistilišta, Slavonski gajdaš …) te crteže i slike u ulju i akvarelu
1938. Za Hrvatski dom u Vinkovcima radi bistu Josipa Kozarca (brončani odljev nalazi se Gradskom muzeju u Vinkovcima)
1939. Dolazi u Osijek i otvara atelje u franjevačkom samostanu. Radi skulpture za crkve u Osijeku i Valpovu (reljef Uskrsnuće Kristovo) te nadgrobne spomenike
1940. Sudjeluje na Proljetnoj izložbi osječkih likovnih umjetnika sa sedam radova i radi drvene vratnice tabernakula glavnog oltara Crkve sv. Križa u Osijeku
1942. Sudjeluje na izložbi modela za spomenik Anti Starčeviću u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i radi mramornu bistu Ante Starčevića (u Gradskom muzeju u Županji)
1945. U noći 14. travnja uhićen je, a radovi u ateljeu uništeni. Zbog domoljubnih uvjerenja osuđen je na deset godina zatvora i doživotni gubitak nacionalne časti. Dvije godine bio u zatvoru Stara Gradiška i uvjetno pušten kući
1947. Ponovno osuđen na pet godina i proveo dvije godine u zatvoru u Lepoglavi te uvjetno otpušten. U kaznionici izradio zdenac s tri figure u dvorištu i poprsje maršala Tita
1953. Nakon nekoliko godina izolacije radio kao nastavnik likovnog odgoja u Lepoglavi, Jasenovcu i Bosanskoj Dubici
1960. Doselio u Vodnjan gdje u osnovnoj školi predaje likovni odgoj, vrlo malo radi te ubrzo odlazi u invalidsku mirovinu
1975. Umro u Vodnjanu 30. studenoga i pokopan na mjesnom groblju, posmrtni ostatci kasnije preseljeni u obiteljsku grobnicu na Mirogoju
1996. Na zahtjev obitelji Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske izdalo uvjerenje o statusu političkog zatvorenika
1996. Na sjednici Zbora dobročinstva Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ 13. rujna donesen je zaključak da se „istaknutom Hrvatu i domoljubu akademskom kiparu Rudolfu Švagel-Lešiću“ postavi spomen-ploča u Županji
Za izložbu u galeriji Šira korištene su fotografije doc.dr.sc. Daniela Zeca i Marina Topića iz knjige Daniela Zeca, Osječki kipari prve polovice 20.st., Muzej likovnih umjetnosti Osijek, 2014.
Izvor: https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=52&idart=4060&lang=1




















Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO…
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih…
Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je…
Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke…
Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka…
Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak
Noć kad je Slavonija progovorila kroz sto tamburaša Venina M;arkuš Nije to bio koncert. To je bila večer koja se pamti po tome kako ti se koža na rukama naježi prije nego što…
Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada
…znaju sve tajne ovoga Grada… Miroslv Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski umjetnički fotograf i slikar iz Dubrovnika, Teo Trostmann kontinuirano svojom kamerom bilježi svakodnevnost života, danju, noću, na zemlji, na nebu, do mora, na…
Krajolici Damira Medvešeka
Fragmenti prirodne snažne simbolike, obrisi crnog drva na bijeloj svjetloj pozadini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito…
Beč gradi novi pogon za obradu otpada
Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće iskorištavanje materijala i energije iz otpada Sandra…












