U ZKM-u ODRŽANA PREMIJERA PREDSTAVE MALA POVIJEST NEJEDNAKOSTI U REŽIJI MILOŠA LOLIĆA

Sinoć je u Zagrebačkom kazalištu mladih održana premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivima grafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama

Ana Petričić Gojanović

Radnja prati Gillesa, Europljanina, bijelaca i rentijera, iznimno uznemirenog viješću da će francuski parlament izglasati zakon o porezu na dohodak, koji će bogatije pojedince oporezivati više no ostalo stanovništvo. Hoće li progresivni porez uzdrmati Gillesovu poziciju „vladara svijeta“? Može li, uostalom, porez utjecati na pravedniju preraspodjelu bogatstva? Je li moguće nadići kolonijalnu prošlost upisanu u same temelje klasnih razlika u Europi? Kako su nedavne mjere štednje u eurozoni dodatno produbile jaz između različitih društvenih skupina?

Mala povijest nejednakosti pruža nam kaleidoskopski pregled sudbina osam generacija jedne privilegirane obitelji te nastoji mapirati ključne događaje koji su definirali politički, ekonomski i intimni odnos prema ideji vlasništva, usput bivajući neobveznom sagom o odsutnosti grižnje savjesti.

U vremenu kada se povijest ponavlja kao loš déjà vu, kada kapitalizam mutira u tehnofeudalizam, omogućujući financijskim elitama astronomska bogatstva, dok vladajući moćnici postaju sve bahatiji, stvarajući društvo nepremostivih nejednakosti – ne možemo, a da se ne zapitamo: koji su to prostori još ostali za ostvarivanje građanskih prava, sloboda i jednakosti? Može li kazalište, rastrgnuto između digitalnih, gotovo kmetskih identiteta i stvarnih, naelektriziranih tijela na prosvjedima, još biti društveni kaleidoskop koji raskrinkava povijesne mitove o prirodnosti hijerarhije i “zasluženoj” akumulaciji privatnog kapitala? Predstava Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, poziva na takva promišljanja.

U predstavi glume Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Iva Kraljević, Danijel Ljuboja, Milica Manojlović, Frano Mašković, Mia Melcher, Tina Orlandini, Ivan Pašalić, Barbara Prpić, Anđela Ramljak, Mateo Videk, Vedran Živolić, Rok Juričić, Nancy Abdel Sakhi i Valentine Olanrewaju Okoli.

Fotografije snimila: Jelena Janković

O redatelju:

Miloš Lolić – istaknuti je srpski kazališni redatelj, rođen 1979. u Beogradu. Studirao je kazališnu i radio-režiju na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, a karijeru je započeo 2002. režirajući na različitim pozornicama u Srbiji, te se afirmirao i u europskom kazališnom prostoru, uključujući Austriju, Njemačku, Švicarsku i Sloveniju.

Rad mu je obilježen značajnim priznanjima. Godine 2009. osvojio je BITEF nagradu za režiju predstave Sanjari Roberta Musila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Njegova beogradska produkcija Bog je DJ Falka Richtera 2011. pozvana je na značajni festival Radikal Jung u Münchenu. Lolić je 2012. dobio i prestižnu Nestroy nagradu kao najbolji novi redatelj za režiju predstave Magic Afternoon  Wolfganga Bauera, Volkstheater,  Beč.

Godine 2023. nagrađen je Sterijinom nagradom i nagradom Bojan Stupica za režiju predstave Yankee Rose  Slobodana Obradovića u Beogradskom dramskom pozorištu.

U karijeri je režirao brojne zapažene predstave na renomiranim europskim scenama: Volkstheater München „Krvava svadba“ Federika Garcije Lorke i „Roberto Zucco“ Bernarda-Marija Koltesa; njegov prvi rad u Maxim Gorki Theater u Berlinu bila je dokufikcijska stereo-drama „The Night of Gavrilo Princip“, prikazana 2014. u okviru festivala Europe 14|14, zatim u istom kazalištu režira predstavu „Mania“ po Euripidovim „Bakhama“; u bečkom Burgtheateru režira „Party Time“ Harolda Pintera; u Volkstheateru u Beču „Prve dame“ Wernera Schwaba i „Rechnitz“ Elfriede Jelinek, te mjuzikl „Lazarus“ Davida Bowiea; „Hinkemann“ Ernsta Tollera u koprodukciji Düsseldorfer Schauspielhausa i Salzburger Festspielea; „Kvartet“ Heinera Müllera u Schauspiel Frankfurt; a u Theateru Basel „Idomenej“ Rolanda Schimmelpfenniga i „Lizistrata, drugi dio“ Sibylle Berg; itd.

Danas je Miloš Lolić priznat kao jedan od vodećih redatelja svoje generacije, s karijerom koja spaja jugoslavensko kazališno naslijeđe s europskim umjetničkim tendencijama. Lolićev rad karakterizira duboko promišljanje, hrabri redateljski postupci i sposobnost da kroz kazalište postavi važna društvena i egzistencijalna pitanja, čime značajno obogaćuje suvremenu kazališnu scenu.

Reprizne izvedbe održat će se 23. i 25. ožujka,  te 15., 16., 24. i 25. travnja.