LUX CRUCIS – SVJETLO KRIŽA, razgovor u povodu pedesete samostalne izložbe Stjepana Katića, o svecima i križnom putu, u Galeriji Stepinac u Koprivnici, u organizaciji Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva i Župe bl. Alojzija Stepinca. Izložba se može pogledati do kraja studenoga 2024.
Miroslav Pelikan
Gospodine Katić, nedavno ste otvorili pedesetu samostalnu izložbu u Koprivnici.
Bilo je to otvorenje uz podršku kakvo se ne doživljava često. Odlična organizacija, uzvanici, govornici, glazbeni program, medijska popraćenost, tiskovine, razgledanje slika, razgovori, uz domjenak… Stoga bih zahvalio ponajprije svojoj obitelji, kao i svima koji su bilo svojim dolaskom ili kao sudionici u organizaciji ili kao predstavnici medija ili na druge načine pridonijeli ostvarenju.
Riječ je o izložbi LUX CRUCIS – SVJETLO KRIŽA u Galeriji Stepinac u Koprivnici.
Tako je, izložba je naslovljena LUX CRUCIS – SVJETLO KRIŽA, a sastoji je od dva dijela; Križni put Isusov (14 slika iz III. ciklusa, opremljenih cca. 100×80 cm) i 18 slika Sveci, može se pogledati do 26. studenoga.
Portretirali ste niz svetica i svetaca. Što je ključ Vašeg pristupa ovim sakralnim temama?
Sveci su zaštitnici za gotovo sve situacije u životu, zaštitnici zanimanja, izvori mudrosti… Portretirao sam neke od najpoznatijih svetica i svetaca, uključujući i tri hrvatska sveca; Svetog Nikolu Tavelića, Svetog Leopolda Bogdana Mandića i Svetog Marka Križevčanina. Sveci su, može se slobodno reći, junaci doba, izvori snage i svjetla te radosti i sreće. Postupak upoznavanja života svetaca čini nas boljim ljudima. Sveci su više od dosega čovjeka, oni su čovjekov svjetionik, nose vidno božansko, svoju posebnost, svoju različitost, slijedeći Isusa, dajući nam svoje najbolje.
Planiranje ovoga ciklusa i izrada slika svetaca trajali su godinu dana, a Križni put Isusov III. već ranije sam napravio. Osjetio sam potrebu zahvaliti svecima, ovim načinom, a tijekom slikanja, shvatio sam – sveci su meni zahvalili. Slikanje svetaca i razmišljanje bio je divni događaj. Neke svece, u ostvarenju kreacije i komunikacije, smjestio sam u zavičaj, u neke zanimljive predjele. Svakoj slici sveca dao sam novost pri stvaranju, dodao sam i raspelo, zaštitu od kojekakvih napada. Također sam i prvoj i posljednjoj slici iz Križnog puta Isusovog dodao križ (na tim dvjema postajama, koliko mi je poznato iz dosadašnjeg, nije bilo križa iz nekih razloga).
Uz, već spomenute naše svece, u ovom ciklusu portretirani su još: Sveta Majka Tereza, Sveti Luka, Sveta Filomena, Sveta Dimfna, Sveta Maria Faustina Kowalska, Sveti Antun Padovanski, Sveti Franjo Asiški, Sveta Lucija, Sveti Ivan Pavao II., Sveti Ivan Krstitelj, Sveta Mala Terezija, Sveti Ivan Bosko, Sveti Maksimilijan Kolbe, Sveti Padre Pio i Sveti Vinko Paulski.
U kojoj tehnici je izveden ovaj impresivni ciklus i na kojem formatu?
Ciklus Sveci, koji bi mogao imati i nastavak, rađen je na platnu formata 60×60 cm s izložbenom podlogom od 100×70 cm, novom slikarskom tehnikom, koja nije poznata na Internetu i medijima, dao sam joj radni naziv Katić/Njavro, kad je završena može stvoriti bogatije platno koje više dočarava atmosferu i doživljaj.
Istodobno izložili ste i Križni put Isusov, III. ciklus.
Paralelno uz Svece izložili smo i Križni put Isusov, na prijedlog dr. Dražena i jako dobro se uklopilo u Svjetlo Križa zajedno sa Svecima. Kod Križnog puta, pokušao sam sažeti svaku postaju do bitnog, težeći da slike budu čitke i u prvom sloju promatranja, ali i da nose sadržajno bogatstvo, potku vjerničkoj meditaciji.
Pokušao sam naći mjeru između opisnog i naznačenog, realističke deskriptivnosti, naravno i slobodu i emocije slikarskog pristupa u interpretaciji likova, da sudionici zbivanja nose potrebnu ekspresivnost. Pokušao sam cijelom ciklusu dati dinamiku Križa, čak ako bi na slici ostavio samo križ – da se moguće prepoznati postaju i atmosferu čak trenutka.
Motiv svjetla koji pobjeđuje tamu sugestivno je realiziran u ovom ciklusu.
SVJETLO KRIŽA, kao svjetlo nade, uz odabranu slikarsku tehniku, uz veći raspon, podatnu i za sitne, odmjerene pomake boje, svjetla i tame, ali i iskrenje svjetla – često mjesto sadržajne koncentracije, danih u formi križa, tumačeći ga kao dio stvarnog događaja ali dosljednom geometričnošću, oduzimanjem tvarnosti svim slikama, a koje zajedno čine jednu sliku snažne konzistencije. dovesti do simbola, konstante sakralnog, znaka čovjekovog smisla.
Iskoristio bih prigodu i prenio što je književnica i likovna kritičarka prof. Božica Jelušić, sudionica na otvaranju izložbe, zapisala: “Uspješan slikarski nastup Stjepana Katića u Koprivnici (Pastoralni centar). Prikaz Križnoga puta i portreti svetaca po autorskom osobnom izboru: ekspresionistički otisci, empatijsko proživljavanje Muke Kristove, vertikalizam bića koje ne priznaje tamu groba kao posljednju instancu postojanja. Kroz krv i tamu i slomljeno tijelo probija se nit svjetla, ciljajući prema transcedentnom i veličajnom. Kristološka je paradigma poruka nade i otkupljenja. Dobrovoljna žrtva za druge, besprimjerna u povijesti. Ideja da se na zemlji ostvari “carstvo slobodnih duša” (Renan) po uzoru na imaginarno Carstvo nebesko. U Katićevoj interpretaciji nađen je adekvatan likovni izraz, koji gledatelja neće ostaviti ravnodušnim. Hvale vrijedan trud i stvaralačka gesta. Zadovoljstvo našega maloga doprinosa. Sasvim posebna večer.”
Vi rado slikate i jako velike formate, donedavno ste bili u radnom odnosu, kada i kako sve to stignete?
Puno se toga cjeloživotno događalo. Naslikao sam i 100 metarsku sliku na platnu, visine 1,6 metara (u 4 dijela, tehnikom akrila). Dužinu od 75 metara slike (u 3 dijela) predstavili smo na križevačkoj šetnici i bilo je posebno i predivno. Sliku smo najprije nazvali 1000 ruža, a kasnije na prijedlog prof. Stanka Špoljarića POCVIJEĆENI PUT U EDEN. Ovdje moram spomenuti i monografiju „HRVATSKI SUVENIR – Slikarstvo Stjepana Katića“, autorice Sendi Deželić.
Što je još novo u atelijeru?
U atelijeru, nakon izložbe LUX CRUCIS – SVJETLO KRIŽA, ali i nakon drugih poslova kojima sam podosta bio okupiran, vlada mir. Pogledati ću u atelijer s različitim likovnim materijalima, uskladiti s idejama i željama – vjerujem da već novo dolazi i nudi ljudskost i sreću.
Planovi?
Ako su u monografiji odabrani radovi iz prvoga dijela slikarstva, ovo o čemu samo razgovarali stvarao sam tijekom desetine posljednjih godina, kako sam već naglasio – uz brojne druge poslove, krenuo bih u novi dio moga slikarskog iskustva, gdje tematika može biti vrlo široka, uz široku suradnju i veliku posvećenost. Hvala Vam na izuzetno ugodnom razgovoru!
NOVO
