MALI ŽENSKO-MUŠKI RAZGOVORI S PREDSJEDNIKOM UDRUGE PRIJATELJI ŽIVOTINJA LUKOM OMANOM POVODOM IZGLASAVANJA ZAKONA O KAŽNJIVOM DJELU NAPUŠTANJA PASA I ŽIVOTINJA
U Hrvatskoj se godišnje napusti preko 10 tisuća pasa, a veliki problem je i napuštanje domaćih životinja!
Gordana Igrec
Za Zagrepčanina po zanimanju elektrotehničara-informatičara Luku Omana koji stoji na čelu Udruge Prijatelja životinja, osnovane 2001. godine, nije potrebno „trošiti“ puno uvodnih riječi. Luku Omana znadu svi koji su iole upoznati s pravima životinja i angažmanom Udruge Prijatelja životinja. Udruga Prijatelja životinja ima 6 tisuća ponosnih članova u cijeloj Hrvatskoj. S Lukom Omanom smo za Male žensko-muške razgovore vodili razgovor o položaju životinja u Hrvatskoj, zakonskoj regulativi životinja, (upravo bi se ovaj tjedan prije raspuštanja Sabora trebao izglasati Zakon po kojem će biti kažnjivo svako napuštanje pasa. Ako zastupnici iz svojeg komoditeta, hira ili sebeljublja ne izostave ovaj Zakon za neka druga vremena poslije izbora), te o njegovim hobijima, slobodnom vremenu kako ga provodi i još koje ćemu drugom zanimljivom iz njegovog života. Zavirite u svijet jednog od rijetko iskrenog i srčanog borca za četveronožne lajavce kao i za prava životinja na dostojanstveniji život, pa i smrt.
Koja su područja djelovanja Udruge?
Opseg djelovanja Prijatelja životinja je zaista velik s obzirom da je cilj educirati građane o svim aspektima nemilosrdnog iskorištavanja životinja od strane ljudi. Održan je veliki broj prosvjeda, performansa i drugih javnih akcija s ciljem skretanja pozornosti na okrutnosti prema životinja u industriji mesa, jaja, mlijeka, jaja, krzna, zbog mučenja životinja u lovu, ribolovu, cirkusima, zoološkim vrtovima i u laboratorijima, zbog trgovine životinjama, napuštanja životinja i loših uvjeta držanja. Pored toga Udruga organizira predavanja, degustacije, projekcije, peticije, tribine, informativne štandove, konferencije za medije te reagira na aktualnosti povezane sa životinjama. Prijatelji životinja promoviraju održivo življenje i veganstvo, suosjećanje i nenasilje, organizatori su VegeSajma i ZeGeVege festivala. Veliki naglasak stavlja i na zakonske promjene, odnosno utječe na pozitivne izmijene zakona i pravilnika.
Ovaj tjedan u Saboru ide na izglasavanje izmjena Kaznenog zakona s kojom će napuštanje životinja postati kazneno djelo. Recite nam malo više o tome?
Peticija da napuštanje životinja bude kažnjivo prema Kaznenom zakonu pokrenuta je 2021. godine i još uvijek se može potpisati na web stanici www.prijatelji-zivotinja.hr. Napuštanje životinja ima sve elemente kaznenog djela jer onaj tko napusti životinju dobro zna da joj prijeti niz okrutnosti i smrtnih opasnosti, da može stradati od udarca automobila, gladi, žeđi, hladnoće ili vrućine, a one koje uspiju doći do skloništa u kavezima čekaju novi dom. Napuštanje životinje može uzrokovati prometnu nesreću, stradanje drugih životinja i ljudi te opterećuje društvo u cijelosti. U Hrvatskoj se napusti preko deset tisuća pasa svake godine, a veliki problem je i napuštanje domaćih životinja. Prema anketama preko 80 posto građana Hrvatske podržava ovu zakonsku izmjenu.
Hoće li se Zakon poštivati ili će i dalje ljudi bacati svoje ljubimce po jarugama, šumama, ulicama?
Vjerujemo da će ova odredba, kao i povećanje kazni za mučenje i ubijanje životinja, djelovati i preventivno. Odnosno, da će mnogi razmisliti mogu li odgovorno skrbiti za životinju ili ne kako ne bi došlo do napuštanja u budućnosti. To će još više potaknuti provođenje preventivne mjere poput zakonske obveze gradova i općina da obilaskom kućanstva provjere jesu li svi psi označeni mikročipom te financiranje kastracije skrbničkih pasa i mačaka kako bi se zaustavio veliki stalni priljev neželjenih štenaca i mačića.
Što je sa borbom pasa? Kako tome stati na kraj?
Borbe pasa su problem na koji treba djelovati visokom zatvorskim kaznama i iskorijeniti ih iz društva. Pravilnik o opasnim psima s preventivnim mjerama kastracije i socijalizacije također može pomoći da se spriječi iskorištavanje pasa za primitivnu krvavu zabavu.
Koliko je Gandhi bio u pravu kada je kazao kako se civilizacijski doseg nekog društva vidi po njegovu ponašanju prema životinjama?
Gandhi je bio u pravu, a to se danas vidi još i više. Ne samo da se upravo civilizacijski doseg društva vidi prema odnosu prema životinjama već o tom odnosu ovisi naša budućnost, naš opstanak na ovom planetu. S obzirom na masovno iskorištavanje životinja i time nemilosrdno trošenje prirodnih resursa poput pitke vode i obradivih površina, ubijanjem životinja ubijamo i sami sebe. U svijetu se trenutno godišnje uzgoji i ubije potpuno bespotrebno preko 90 milijardi životinja za hranu. Tolika patnja je nezamisliva, a s njom dolazi i ogromno zagađenje okoliša, uništavanje prirode, gubitak bioraznolikosti te klimatske promijene na koje stočarstvo utječe više od svog svjetskog prometa. Svako od nas ima moć promijeniti svijet i ne sudjelovati u okrutnosti prema životinjama, važno je da ljudi znaju da imaju izbor, da mogu živjeti i pustiti druge da žive.
Odakle Vama ljubav prema životinjama?
Svi se rađamo s empatijom prema životinjama jer s njima dijelimo sposobnost emocija, svijenost života i vlastite razloge za život. Osim suosjećanja i hrabrosti da živim u skladu sa svojim emocijama tu je promišljanje da nasilje jednostavno nije dobro i ne može donijeti ništa dobro. Ugnjetavanje i ubijanje nekog samo zato što se razlikuje po boji kože, inteligenciji i načinu življenja ne može se odnositi samo na ljude već na sve životinjske vrste. Borba za ljudska prava i prava životinja su povezane i to je borba za pravedniji svijet. Informirati se o situaciji u kojoj se danas životinje nalaze je iznimno bitno i daje nam mogućnost da ne zatvaramo oči pred genocidom nad životinjama i živimo odgovorno povezujući naše odabire sa sudbinama nevinih bića s kojima trebamo dijeliti ovaj svijet.
Kod nas se životinje transportiraju u užasnim uvjetima i isto tako kolju. Kako to zaustaviti?
Desetljećima se udruge diljem svijeta bore da se zaustavi okrutan transport živih životinja, no u društvu gdje je profit na prvom mjestu to je zaista teško. Životinje se pretvaraju u biološke strojeve i nemilosrdno su izložene stalnoj okrutnosti od rođenja do nasilne smrti u klaonici. Pretrpane farme i potoke krvi koji teku iz klaonica nitko ne želi vidjeti, a često želimo vjerovati da postoji humano klanje što je, naravno, daleko od istine. Životinjama neće pomoći naša vjerovanja u bajke o divnoj mesnoj industriji kao ni zavaravanje da hamburgeri rastu na drveću, već suočavanje s istinom koliko god ona gorka bila. Ne činiti ono što sami ne želimo da nama čine je vrlo učinkovit način za zaustavljanje okrutnosti, nepravde i velike patnje životinja.
Da li je veganstvo dobra alternativa?
Divno je spoznati da možemo živjeti da zbog nas ne stradavaju životinje, spoznati da na taj način svaki dan spašavamo životinje umjesto da im presuđujemo, da možemo utjecati promjenom svoje prehrane na očuvanje okoliša, zaustavljanje globalnog zatopljenja te unaprijediti svoje zdravlje, spriječiti mnoge bolesti i produžiti vlastiti život. Veganstvo nudi sve to i mnogo više, mirnu savjest, nova kulinarska iskustva i nove okuse. Definitivno se isplati uložiti sav trud u smjeru veganstva. Danas ima zaista mnoštvo dobrih knjiga i filmova o veganstvu, web stanica, poput www.veganopolis.net, pregršt korisnih informacija s kojima možemo odbaciti predrasude i prigrliti živjeti punim plućima umjesto samo životariti. S obzirom da svakodnevno raste i ponuda biljnog mesa, sireva, mlijeka, odnosno proizvoda na koje smo navikli, sve je lakše napraviti tranziciju. Sve što nam treba je da umjesto opravdanja tražimo rješenje. Izbor nam se pruža svaki put kad krenemo u trgovinu ili restoran, svaki korak naprijed je dragocjen za životinje.
U svakom slučaju ljudski rod je veliki dužnik životinjama. A zašto se još uvijek unatoč tome što živimo u 21. stoljeću iživljava nad njima? (Tu su lov na slonove na nosoroge itd)
Svirepost ljudi prema životinjama je nevjerojatna. Ljudi životinje i dalje muče i ubijaju iz čiste zabave ili sporta, a nađe se način da se to i opravda. Patnja i poniženje životinje u cirkusu ili zoološkom vrtu je gotovo nevidljiva iako je itekako za tu životinju prisutna. Divljačko mlačenje konja u štalama kao dio pripreme za natjecanja u vući trupaca je primitivna zabava prisutna u Hrvatskoj. Pokrenuli smo peticiju za zabranu šlajsa i molimo sve da posjete našu web stranicu www.prijatelji-zivotinja.hr i potpišu je, no pitamo se koliko će tisuća udaraca ti konji dobiti dok ne dođe do zakonske zabrane. Nema odustajanja jer vrijeme je dragocjeno i za pse držane na lancu od kojih će mnogi umrijeti s urezanim lancem prije nego stupi zakonska zabrana koja bi ih mogla spasiti. Pridružite nam se kako god možete.
Što namjeravate dalje poduzimati da životinje poput vjernih i dobrih pasa ili mačića imaju tretman kakav zaslužuju?
Nema razlike između pasa, svinja, krava, mačaka. Svi jednako osjećaju bol i mogu biti naši prijatelji. Imamo brojne planove ali i unatoč oskudnim resursima nastojat ćemo ih ostvariti. Nećemo zaboraviti ni ribe i more koje je njihov jedini dom, a koje bez milosti nepovratno uništavamo. Nevjerojatno je primjerice da u Hrvatskoj još uvijek nisu zabranjene mreže potegače – koće, koje vukući se po dnu kao bageri uništavaju sve pred sobom. Jadransko more nije ništa manje izlovljeno od ostalih i situacija je alarmantna. Svaka podrška na bilo kojem području djelovanja nam je dragocjena i dobrodošli su svi koji žele i mogu pomoći.
Govori li se dovoljno u javnosti o položaju životinja kod nas i u svijetu o klimatskim promjenama o promjeni svijesti kod ljudi?
Ne govori se dovoljno, ljudi nažalost nisu svjesni u čemu sve sudjeluju, ljudi su također žrtve sustava koji je postavljen tako da nije dozvoljeno propitkivati. Da bi ljudi mogli imati izbor trebaju znati da mogu birati, trebaju imati informaciju temeljem koje mogu izabrati, a tih informacija jednostavno nema. Znanje nas obogaćuje, ali i obavezuje, traži od nas preispitivanje našeg odnosa prema životinjama i koliko je on povezan i s klimatskim promjenama a na kraju i mogućnosti našeg opstanka.
Možete preporučiti knjigu, možete li i film?
Odmah mogu preporučiti jednu divnu knjigu koju sam pročitao. Radi se o knjizi pod naslovom ”Te divne životinje” koja na zanimljiv način ukazuje da su životinje inteligentna, svjesna i empatična bića sposobna za izražavanje emocija i razvijanje komunikacijskih mreža. Napisali su je Ingrid Newkirk i Gene Stone. Od filmova bi izdvojio COWSPIRACY: The Sustainability Secret koji neće nikog ostaviti ravnodušnim.
Kako provodite slobodno vrijeme?
Plivanje, trčanje, rolanje, planinarenje, bordanje, klizanje… sa svojom kćeri, obitelji i prijateljima.
Što vam je važno u životu?
Borba protiv bilo koje diskriminacije. Opće dobro.
Kako ste si posložili prioritete u životu?
Aktivizam i dragi ljudi su na prvom mjestu. Onda sve ostalo.
