Prema novom projektu Hrvatskih autocesta Pelješki most, za čiju gradnju se očekuje novac iz EU fondova, trebao bi biti uži, s manjim glavnim glavnim rasponom luka i zbog toga jeftiniji, donosi Jutarnji list
Predsjednik Uprave HC-a, Edo Kos, za Jutarnji je rekao kako bi širina kolničke ceste na mostu trebala biti 12 metara, a most bi umjesto ranije predviđene četiri, imao dvije prometne trake. Svaka traka bila bi široka otprilike 3,5 metara, a brzina vožnje procjenjuje se na 90 km/h što bi , prema izračunima stručnjaka iz HC-a zadovoljilo prometne potrebe koje godišnje uključuju 7700 vozila zajedno s prometom u sezoni.
Da bi se osigurala nesmetana ploviba ispod mosta, Hrvatske ceste predlažu gredni most raspona 250 metara na visini 35 metara iznad plovnog puta.
Za usporedbu, Pelješki most koji se planirao graditi u vrijeme Sanaderove vlade, predviđao je glavni luk širok čak 568 metara i visinu od 55. Takav bi most, da je izgrađne bio drugi po veličini raspona luka u Europi. Što se tiče cijene, ona se povećava s povećanjem raspona i zahtjevnosti gradnje.
Druga opcija koju predviđaju iz Hrvatskih autocesta je optimizirani, viseći most čije bi temeljenje bilo jednostavnije i s manjim brojem pilota, ali s visinom od 55 metara.
Edo Kos za Jutarnji je potvrdio kako bi gradnja ovakvog mosta koštala između 200 i 210 milijuna eura u što nije uračunata gradnja pristupnih cesta koje bi vodile do Pelješkog mosta. Ukupno bi investicija iznosila oko 340 milijun eura.
Ugovor o građenju koji su 2007 potpisali Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra niskogradnja ove je godine raskinut, a njime se predviđao iznos od 2,5 miliajrde kuna.
Uvjet koji Europska unija postavlja prije razmatranja sufinanciranja jest da projekt Pelješkog mosta mora biti sasvim nov. To znači da se ponajprije mora izraditi predstudija izvedivosti gradnje čiji će kreatori biti izabrani na međunarodnom natječaju. Takva studija, kada jednom bude donešena, bit će glavni dokument na temelju čega će Vlada zatražiti sufinanciranje Europske unije.
