Cilj izložbe je, kako otkrivaju ravnatelji obiju institucija, otkriti hrvatskoj javnosti neprocjenjivo bogatstvo i raznolikost fundusa Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Iako su brojna djela iz Zbirke često posuđivana za izložbe, najvredniji fundus najveće i najstarije zbirke u Hrvatskoj, koja broji više od 200.000 predmeta, prvi put u svojoj povijesti bit će samostalno izložen.
Najširoj javnosti bit će predstavljena dragocjena djela velikih svjetskih i hrvatskih umjetnika, nastala u razdoblju od šeststo godina. Posrijedi su crteži i grafike, grafičke mape, plakati, ex librisi i razglednice. Među djelima stranih umjetnika, kao posebno vrijedni ističu se radovi Rembrandta Harmensza van Rijna, Fischera von Erlacha, Honorea Daumierea, Oskara Kokoschke, Georga Grosza, Andyja Warhola, Maxa Pechsteina i Kaethe Kollwitz. U skupini hrvatskih autora izdvajaju se crteži Julija Klovića, grafike Andrije Medulića Schiavonea i Martina Rote Kolunića, crteži i grafike Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Milana Steinera, Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Mencija Clementa Crnčića, Krste Hegedušića, Vladimira Becića, Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Milivoja Uzelca, Ivana Lackovića Croate i Josipa Generalića.
Također, ističu se djela Antuna Motike, Miljenka Stančića, Andrije Maurovića, Julija Knifera, Miroslava Šuteja, Ede Murtića, Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića i mnogih drugih. U bogatome, višestoljetnom fundusu Grafičke zbirke treba spomenuti i mnoge grafičke mape, među kojima organizatori izložbe izdvajaju Mapu Proljetnog salona (1920.), mape Vilka Gecana i Marijana Detonija te nadaleko poznatu "Jamu" Ivana Gorana Kovačića koju su grafikama popratili Zlatko Prica i Edo Murtić.
Kad je riječ o grafičkim mapama nastalim izvan Hrvatske, u fundusu Grafičke zbirke najpoznatija je mapa "Mavena", koju potpisuju Joan Miro i Radovan Ivšić. Posebno mjesto u Zbirci imaju grafičke mape u nakladi Zbirke Biškupić. U Grafičkoj zbirci NSK čuvaju se i najstariji hrvatski plakati, među kojima se izdvajaju secesijski posteri te plakati Sergeja Glumca, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića i Mihajla Arsovskog. U bogatoj zbirci ex librisa osobito su vrijedni primjerci iz zbirke Emila Laszowskoga.
Spomenimo još i zbirku razglednica, koja sadrži više od 100.000 primjeraka, od kojih je velik broj onih nastalih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. One su danas autentičan dokument vremena u kojemu su nastale i nezaobilazan izvor mnogim istraživačima. Veliku izložbu sa šeststotinjak eksponata priprema autorski tim koji predvodi Mikica Maštrović, a čine ga stručnjaci za pojedine dionice: akademik Josip Bratulić, akademik Tonko Maroević, prof. dr. Zvonko Maković, dr. Milan Pelc i dr. Jasna Galjer. Vizualni identitet i postav izložbe izradit će akademski slikar i kipar Ante Rašić i dizajnerski tim Studija Rašić.
Grafička zbirka NSK osnovana je 1919. godine, na inicijativu profesora i povjesničara umjetnosti dr. Artura Schneidera, koji je smatrao da se studenti ne mogu obrazovati bez adekvatne literature i dobre zbirke koja bi im omogućila građu za seminare, navodi voditeljica Grafičke zbirke Mikica Maštrović. Kako hrvatska kultura nikada nije bila bogata, uz pomoć darovnica priznatih umjetnika – Ljube Babića, Tomislava Krizmana i Mencija Klementa Crnčića – osnovana je zbirka. U to vrijeme mnoge knjižnice su prikupljale muzejsku građu. Osim darovima, zbirka je popunjavana otkupima, pa su tako u fundus stigle grafike uglednih europskih imena. S vremenom, prikupljeno je gotovo 200.000 artefakata, pa je izložba »Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja« jedinstvena prilika za upoznavanje bogate baštine, koju ne bi smjeli propustiti đaci i studenti, ali i svi ostali zaljubljenici u grafiku, ističe voditeljica Grafičke zbirke.
Jelena Mandić-Mušćet
Vjesnik.hr
Akademija-Art.net
