Nakon što u 2021. godini, po prvi put od osnutka, Zimska likovna kolonija (ZILIK) nije bila održana zbog pandemije COVID-a te realizacije u ograničenom kapacitetu u 2022. godini zbog tada aktualnih epidemioloških mjera, ZILIK se ove godine vraća u punom opsegu
Sonja Švec Španjol
49. ZILIK – Snovi su mogući
Osnovan 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ZILIK otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika. Zbog svih nesreća koje su nas snašle u posljednjih nekoliko godina, ovogodišnji ZILIK odlučili smo tematski posvetiti snovima. Likovne radionice koje smo pripremili za mališane na 49. ZILIK-u osmišljene su u duhu teme “Snovi su mogući” s ciljem da djecu koja će ove godine sudjelovati na ZILIK-u osnažimo mišlju kako je unatoč silnim preprekama koje se nađu po putu uvijek moguće slijediti i ostvariti svoje snove!
Nakon 2 godine pauze Veliki ZILIK ponovno poprima međunarodni karakter
Uz naše dugogodišnje sudionike Velikog ZILIK-a (Zoran Durbić, Nedeljko Tintor, Milivoj Svoboda, Biserka Lovnički, Ljubica Leš, Miroslav Krnić) na 49. ZILIK-u će sudjelovati umjetnice i umjetnici iz cijele Hrvatske i regije izabrani putem javnog natječaja: Nataša Ač, Ana Bušalić, Branka Dubovac, Dalibor Juras, Maja Perak, Margareta Peršić, Branka Riđički, Jelena Sokić, Iva Starac, Tatjana Trajković, Tamara Zečević, Nevena Živić. Sve odabrane umjetnice i umjetnici zadovoljili su osnovne kriterije kvalitetnog umjetničkog djelovanja i izraženog afiniteta za rad i boravak u zajedničkom prostoru s djecom, mnogi imaju bogato pedagoško iskustvo, a pojedini prijavljeni autori otišli su i korak dalje te ponudili svoj dodatni angažman za vrijeme trajanja ZILIK-a. Tako da ćemo, uz tradicionalne likovne radionice na Malom ZILIK-u, po prvi put imati i likovnu radionicu izrade umjetničkog ekološkog nakita pod nazivom “Stvaraonica – ekološka maštaonica” koju će voditi Tamara Zečević, a u pripremi je i likovna radionica “Radikalna frakcija eksperimentalnog crtanja” na kojoj će djeca imati priliku koristiti stroj za crtanje Spiralograf 2022.pod vodstvom karlovačkog umjetnika Dalibora Jurasa. Umjetnica Nataša Ač održat će radionicu “Uhvati svoju sretnu misao” koja slijedi temu ovogodišnjeg ZILIK-a. Naime, djeca će drvca pretvoriti u čarobne štapiće tako što će na papire napisati ono što ih čini sretnim i potom će svoju misao ugraditi u čarobni štapić. Pritom nitko ne mora znati što su djeca napisala, to ostaje njihova tajna. Umjetnica i pripovjedačica Margareta Peršić, koja ove godine sudjeluje na Velikom ZILIK-u, poklonit će djeci bajku “Pričom te zovem…” koju će izvesti u petak 27. siječnja na svečanom zatvaranju ZILIK-a i otvorenju izložbe radova nastalih na Velikom i Malom ZILIK-u.
Mali ZILIK i svečano otvorenje 49. ZILIK-a
49. ZILIK počinje u ponedjeljak 23. siječnja 2023. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati likovnom radionicom profesorice likovne kulture Maje Cipek pod nazivom “Prageometrija planeta Zemlje ili stvorimo svoj kristal”. Na radionici će se djeca upoznati s blagom koje se skriva ispod Zemljine površine te osmisliti i nacrtati vlastite kristale. Popodnevna radionica pod nazivom “Zaronimo u tajni riblji svijet karlovačkih rijeka” djecu će pobliže upoznati s florom i faunom četiri karlovačke rijeke koje će biti i inspiracija za osmišljavanje vlastitih riba iz mašte. Svečano otvorenje 49. ZILIK-a obilježavamo izložbom akademske slikarice Edit Glavurtić pod nazivom “Skice iz Edena” u 19:30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom. Umjetnica će se predstaviti selekcijom slika iz recentnog ciklusa djela nastalih u tehnici ulja na platnu i akvarela na papiru. U utorak 24. siječnja će magistar slikarstva Domagoj Barić održati radionicu pod nazivom “Krajolik mojih snova” na kojoj će djeca osmisliti i zabilježiti vlastite ideje i vizije idealnog krajolika. Srijeda 25. siječnja rezervirana je za profesora likovne kulture Dražena Jerabeka koji je pripremio dvije različite radionice. Jutarnja radionica pod nazivom “Prema priči slikovnice Kvakač” započet će pričom o Kvakaču i razgovoru čega se najviše bojimo i zašto. Nakon kratkog uvoda, djeca će nacrtati dijelove iz priče koji su im najdojmljiviji i pokušati kreirati zamišljene likove sa svim detaljima. Na poslijepodnevnoj radionici pod nazivom “Čudesno putovanje” djeca će nakon uvodne priče o dječaku i njegovom čudesnom putovanju uz laganu pozadinsku glazbu zamisliti sebe kako kreću na vlastito čudesno putovanje koje će potom zabilježiti na papire. U četvrtak 26. siječnja dolazi nam magistra primijenjene umjetnosti Jasmina Jakopanec koja će s djecom izvesti radionicu “Obojimo svijet bojama glazbe i osjećaja”. U uvodnom dijelu polaznici će se upoznati sa svijetom boja, glazbe i osjećaja koji će potaknuti njihovu kreativnost, a potom će putem odabrane glazbe nacrtati ono što čuju i osjećaju u tom trenutku. Mali ZILIK zatvaramo radionicom akademske slikarice Ivane Kutuzović koja je za petak 27. siječnja osmislilaradionicu “Svi smo mi zvijezde“ na kojoj će se polaznici upoznati s procesom nastanka svemira, života u njemu i kako smo svi mi povezani, a potom će izraditi vlastite radove na temu beskonačnog svemira.
Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka svaki dan od 10-12h i od 15-17h izuzev petka 27. siječnja kada će biti održana samo prijepodnevna radionica, jer navečer u 19:30 sati obilježavamo kraj ovogodišnjeg ZILIK-a otvorenjem izložbe radova nastalih na 49. Velikom i Malom ZILIK-u.
Skice iz Edena
… jer što je život ako nije doživljen u svojoj punini i bogatstvu? Povratak prirodi nameće se kao jedan od prioriteta u 21. stoljeću, posebice nakon što se pojedinac, zanesen tehnološkim i znanstvenim napretkom, prepustio utrci s vremenom toliko preopterećen ambicijama da je zaboravio biti čovjek. Odnos čovjeka i prirode jedan je od najkompleksnijih odnosa koji se kontinuirano mijenjao kroz povijest, a do ključnog urušavanja nepobitne spone došlo je u aktualnom stoljeću. Pojedinci koji su osvijestili otuđenje od vlastitih korijena iznova uče kako zastati na trenutak i dopustiti prirodi da ih očara, inspirira i podsjeti tko smo i zašto smo. Da bi se čovjek ponovno povezao s prirodom mora biti otvoren prema svim stvarnostima i ljepotama koje priroda pruža vodeći računa kako njezino bogatstvo počiva na neiscrpnom vrelu čudnovatih pojava. Povratak prirodi predstavlja povratak samome sebi, a to, između ostalog, prepoznajemo u opusu akademske slikarice Edit Glavurtić koja je unutarnju radost življenja pretočila u radost likovnog stvaralaštva.
Dva međusobno različita cvijeta suštinski su motivi iz prirode preuzeti kao podloga za gradnju jedne posve intrigantne likovne priče. Božur kao jedan od najraskošnijih cvjetova s velikim okruglastim pupoljcima prepunih latica nanizanih u slojevima u potpunoj je suprotnosti s perunikom, neobičnim i elegantnim cvijetom suptilnih boja kojeg krase izdužene latice jasno naznačenih bridova. No, cvijet je tek polazište za gradnju likovne priče koja vrlo brzo nadilazi pojam polazišnog motiva i započinje vlastiti život – život proizašao iz pomne studije likovne forme. Božur je cvijet čija prirodna konstrukcija otvara nebrojene mogućnosti, u kojem se latice doslovce rađaju jedna iz druge gradeći pritom bogatstvo razvedenih formi koje djeluju krajnje meko i paperjasto. Kako sama umjetnica kaže, slikajući latice cvijeta koji je izdvojen i višestruko uvećan naglasak stavlja na dvije nematerijalne dimenzije: tišinu i svjetlost pri čemu se forma, zavisno od udaljenosti s koje se promatra, rastvara apstraktno što se u potpunosti uklapa u filozofiju “oslobađanja približavanjem”. Meditativni proces gradnje kompozicije likovnim elementima poput linije, boje i volumena oslobađa krucijalan duhovni aspekt koji autorica utkiva u svaki rad. Moguće ga je osjetiti kroz bogatstvo formi i sadržaja unutar kojeg se postepeno otkriva punina života, pulsirajući titraj prirode i neprikosnoveni stvaralački nerv umjetnice. Forme se rađaju jedna iz druge i transformiraju tonovima različitih svjetlosnih vrijednosti unutar jedne dominantne boje, najčešće ružičaste. Posebno su intrigantne kompozicije sorte božura Maximov festival gdje ogromne snježnobijele površine latica akcentuiraju crvene mrlje na samim vrhovima te one bliže središtu pupoljka. Za razliku od ružičastih, krajnje tonski oblikovanih, božura ritam razvedenih formi bijelih pupoljaka determiniraju suptilni uplivi boje crvenog vina koji sporadično akcentuiraju pojedine rubove latica ostvarujući dojmljivu cjelinu koja počiva na kontrastu mekoće volumena i oštrine crvenog obrisa. U svim izvedenicama i interpretacijama božura, neopisiva ljepota punoće formi naprosto mami da ih dotaknete, te potiče iluziju opojnog mirisa. Te težnje ne javljaju se zato što su forme oblikovane realistično, već zato što je Edit Glavurtić u likovnu formu vješto utkala svu ljubav, radost, poštovanje spram prirode i ponajviše vlastito nepatvoreno osjećanje prirode koju ne preslikava već ju čini živom u svojoj primarnoj vokaciji – slikarstvu.
Za razliku od bogatstva i razvedenosti formi božura interpretiranih u različitim fazama zrelosti od zatvorenih pupoljaka do rascvalosti, cvijet perunika nudi posve drugačije mogućnosti u interpretaciji likovne forme. Krajnje elegantan cvijet izduljenog vretenastog oblika s fragilnim laticama oštrih bridova lišen je suvišnih detalja i prenatrpanosti. Nit poveznicu sa studijom božura pronalazimo u razvoju kompozicija različitih kretanja i usmjerenja pri čemu otvorenost kompozicije daje naznaku da niz možda nije dovršen već se potencijalno nastavlja u novoj interpretaciji na drugoj slici. No, božuri vrlo često ispunjavaju cijelu površinu slike dok je kod interpretacije perunike prostor čistine odnosno bjeline platna podjednako važan kao i prostor koji na slici zauzima motiv cvijeta. Nevjerojatna tankoćutnost velikih površina latica dočarana je bogatim rasponom tonova unutar jedne boje te količinom zastupljene svjetlosti, ali i suptilno naznačenom namreškanom teksturom površine. Zahvaljujući minuciozno izvedenim likovnim elementima možemo osjetiti lakoću, fragilnost i nevjerojatnu pojavnost cvijeta koji vlastitim unutarnjim gibanjem stvara kompoziciju najsuptilnijeg plesa prirode pri čemu svaka latica dosljedno igra svoju ulogu u službi utjelovljenja nadrealno očaravajuće kompozicije.
U svojim studijama likovnih formi Edit Glavurtić vješto koristi uljenu slikarsku tehniku koja se nametnula sama po sebi kao tehnika koja najviše odgovara karakteru umjetničinog osjećanja materije prilikom realizacije likovne ideje. Autorica potencira glavnu karakteristiku ulja odnosno njegovog nevjerojatnog raspona boje od najdublje sjene do najvišeg svjetla što ponajbolje vidimo na svjetlosnim akcentima latica cvijeća na kojima svjetlost titra u punini svoje blistavosti. Suverenim vladanjem likovnim elementima i unutarnjim osjećanjem materije, ali i interpretiranog sadržaja, Edit Glavurtić postiže likovnu zvučnost slikarstva koje je nastalo iz najdublje unutarnje stvarnosti – stvarnosti koja nikoga ne ostavlja imunim iz jednostavnog razloga – jer je iskrena.
FB stranica projekta: https://www.facebook.com/ZILIK.Zimska.likovna.kolonija
FB event: https://www.facebook.com/events/729157391860189
Trajanje, kontinuitet i vrijednosni dosezi ZILIK-a svjedoče o njegovoj važnosti i kvaliteti, a kako bi opstao i u ovim teškim vremenima, potrebna je podrška medija, javnosti i sponzora. Zahvaljujemo na medijskoj podršci!
