Cjelina arhivskog gradiva Hrvatskog glazbenog zavoda nastaloga u razdoblju od 1818. do 2021. godine dobila je svojstvo kulturnoga dobra i biti će upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Nataša Mesarić
U arhivu HGZ-a nalaze se fondovi i zbirke od osobite vrijednosti ne samo kao dragocjeni izvor za povijesna i druga društvena istraživanja, nego i kao nenadomjestiv dio ukupnog hrvatskog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Arhiv sadrži brojne dokumente koji ocrtavaju rad najstarije hrvatske udruge građana poput statuta i pravilnika, spisa Ravnateljstva, zapisnika Skupština i sastanaka, evidencije članova, računske dokumentacije i mnoge druge. Važnu skupinu arhiva čine i zbirke programa, plakata, fotografija i mikrofilmova, fono i video građe.
Ostavština velikana hrvatske glazbe
Važan dio ovog bogatog arhiva čine 49 iznimno vrijednih osobnih arhivskih fondova, a među njima su povijesni dragulji poput osobnog fonda Dore Pejačević, Franje Krežme, Blagoja Berse, Václava Humla, Rudolfa Matza, Borisa Papandopula, Ive Tijardovića, Antuna Goglie i mnogih drugih značajnih velikana koji su svojim djelovanjem ostavili duboki trag u glazbenoj kulturi.
Povijest hrvatske glazbene kulture u arhivu HGZ-a sačuvana je i kroz zbirke kulturnih udruga i glazbenih ansambala poput Hrvatskog filharmonijskog društva, Hrvatskog pjevačkog društva Kolo, Zagrebačkih madrigalista i drugih.
Arhiv čeka svoj povratak u obnovljenu zgradu
Cjelokupnu pripremu za postupak proglašenja arhivskog gradiva kulturnim dobrom vodile su potpredsjednica HGZ-a doc. dr. sc. Tamara Jurkić Sviben i voditeljica knjižnice i arhiva dr. sc. Nada Bezić.
„Tijekom gotovo 200 godina djelovanja HGZ je sakupio veliku i vrijednu građu, kako knjižničnu, tako i arhivsku. Iako je još 1973. službeno registrirana kao Arhivska zbirka, a osnovni pregled fondova uvršten u knjigu Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske tek dolaskom nove uprave započeo je proces proglašenja kulturnim dobrom. Neizmjerno smo ponosni što smo, uz velike napore koje ulažemo u obnovu zgrade, uspjeli i ovaj proces uspješno okončati. “ – kaže Tamara Jurkić Sviben.
73,2 dužna metra arhivskog gradiva HGZ-a nalaze se u pohrani kod Hrvatskog državnog arhiva jer je zgrada u Gundulićevoj ulici već više od godinu dana zatvorena zbog konstrukcijske obnove. Bogata arhivska građa čeka svoj povratak u obnovljeni prostor u kojem će biti primjereno pohranjena i dostupna svima koji će iz nje crpiti vrijedne informacije o glazbi i hrvatskoj kulturnoj povijesti.
