Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojeg je Udba trovala (Foto: Večernji list)
Bivša država otvorila je dva milijuna dosjea građana po nalogu Josipa Broza Tita
Tijekom dugih pola stoljeća djelovanja jugoslavenske tajne službe otvorile su dva milijuna dosjea za svoje građane. Marljivo su ih pratile i nadzirale čitave vojske agenata, generacijama obučavane prema teoriji i praksi Staljinova NKVD-a, tako predano da je učenik nadmašio učitelja pa je deset stanovnika Jugoslavije vrebao po jedan agent – više nego što su Sovjeti namijenili svojim građanima.
Prvi obavještajac Balkana
Metode rada u službi uključivale su psiho-fizičku torturu, njihove žrtve stradavale su na montiranim procesima, bivale smaknute bez suda i pokopane bez obilježja. Za dobro skrivene tragove svojih zločina honorirani su promaknućima, vilama, stanovima, vozilima, novcem, pa i oprostom od kaznenih djela, a svaki od njih bio je odgovoran čovjeku na vrhu piramide, državnom poglavaru Josipu Brozu Titu – najvećem obavještajcu na prostoru Balkana.
Ova tematika u središtu je novog dokumentarno-igranog serijala "Jugoslavenske tajne službe", koja se počinje emitirati 2. travnja na Hrvatskoj televiziji, odmah nakon što završi serijal "Tito – posljednji svjedoci testamenta".
Autor, redatelj i producent projekta je Miljenko Manjkas, redatelj igranih scena je Silvio Jesenković, scenarij i adaptaciju igranih scena potpisuje Andrej Rora, a sinopsis je djelo Obrada Kosovca.
Serijal tematizira više od 60 pojedinačnih slučajeva likvidacija, neuspjelih atentata, otmica, ubojstava u zatvoru i konspirativno-političkih pakunga, valove masovnih represija nad ideološko-klasnim neprijateljem. Koji su motivi autora serijala? Bilo ih je, otkriva Miljenko Manjkas, nekoliko.
Velik interes i u Srbiji
– Velika većina zemalja koje su živjele u nekom od oblika totalitarnih režima odavno je zatvorila te stranice. Pomalo sam frustriran što moja djeca u 21. stoljeću žive u društvu u kojem komunisti optužuju Hrvate drukčijih svjetonazora da su ustaše, a ovi njih da su udbaši. Glavni je cilj ovog serijala bio upozoriti na žrtve tog represivnog sustava, da se rasvijetle njihove sudbine kako bi im njihovi bližnji imali gdje zapaliti svijeću – kaže Miljenko Manjkas, negdašnji urednik Informativno-dokumentarnog programa HTV-a i bivši glavni urednik Večernjeg lista, otkrivajući kako su srpski mediji već pokazali golem interes za ovaj projekt.
Brojke su doista impozantne. U serijalu sudjeluje više od 70 sugovornika: povjesničara i publicista, ali i izravnih sudionika događaja – šefova, agenata i ubojica za račun tajnih službi te ondašnjih političkih moćnika, preživjelih žrtava atentata i članova njihovih obitelji.
Produkcijski tim posjetio je 38 autentičnih lokacija, uglavnom u inozemstvu, te obradio više od tisuću arhivskih audiosnimki i dokumenata. Serijal donosi i desetak ekskluziva.
– Objavljujemo dosad nepoznatu priču jednog karijernog udbaša koji govori kako je ubijen Andrija Hebrang i što je napravljeno s njegovim tijelom. Prvi put Juraj Batelja govori kako je otrovan Stepinac, a pukovnik HV-a Franjo Goreta priča kako je ubio jugoslavenskog konzula Savu Milovanovića – otkriva Miljenko Manjkas, čiji serijal nema namjeru politizirati, prozivati krivce niti pozivati pravnu državu na djelovanje, već analizom dosad nerasvijetljenih događaja iz naše prošlosti učiniti pomak prema civiliziranijem društvu.
Izvor: Renata Rašović / Večernji list
Akademija-Art
