Skip to content

Razgovor sa psihijatrom Antom Bagarićem o posljedicama straha od koronavirusa i potresa

Kada se radio rezime o učestalosti poziva i javljanja psihijatrima u vrijeme kada je pandemija korona virusom bila u punom jeku, imali smo prilike čuti kako se broj pacijenata čak i udvostručio. U razgovoru sa predstojnikom Zavoda za liječenje ovisnosti u psihijatrijskoj bolnici Vrapče, doc.sc. Ante Bagarićem, dr.med. doznali smo objektivnu sliku stvarnosti, ali i naputke koje je preko našeg portala Akademija Art dao svima kako prebroditi krizu i nositi se pandemijom korona virusom ili strahom od potresa. Iza dr. Ante Bagarića desetak je knjiga iz struke i višedesetljetni radni staž sa osobama s psihičkim teškoćama tako da sugovornik ulijeva povjerenje

Gordana Igrec

Kolika je bila učestalost javljanja osoba s psihičkim poteškoćama u vrijeme najteže pandemije korona virusom?

U psihijatrijske institucije se tijekom pandemije javljalo manje pacijenata. većina osoba s psihičkim smetnjama je bila u izolaciji (kao i druge osobe). Kako je pandemija išla kraju tako se i broj pacijenata vraćao u prosječne okvire.

Kako je i inače izolacija utjecala na psihičku stabilnost kod zdravih osoba?

Pandemija je kod većine osoba dovela do lakih ili srednje izraženih i prolaznih psihičkih smetnji. Kod nekih osoba je pandemija dovela do težih psihičkih smetnji, te će te osobe morati pristupiti psihijatrijskom tretmanu da bi te smetnje nestale.

Je li učestalost nasilja u obiteljima porasla za vrijeme korona virusa? I zašto?

Nažalost, tijekom pandemije došlo je do povećanja nasilja u obiteljima. Nekoliko je važnih razloga za to povećanje. Mnogi članovi obitelji su ostali bez posla i osjećaju se prevareno i napušteno. Pretjerana bliskost (24 sata zajedno) u većini slučajeva će dovesti do patološke simbioze i regresije. Snažniji članovi obitelji često vlastiti strah eksternaliziraju prema slabijim članovima obitelji (žene, djeca).

Što biste vi kao psihijatar preporučili ljudima sada kada su se životne okolnosti promijenile?

Strah je prirodan. Vjerovati stručnjacima. U vrijeme krize biti aktivan. Svaki dan učiniti nešto korisno, svatko može učiniti nešto korisno, druge poticati da svaki dan učine nešto korisno. Svi smo odgovorni za suzbijanje pandemije. Mnogi emocionalni (individualni i grupni) procesi su nesvjesni. Integracija pozitivnih i negativnih aspekata selfa (emocionalnog sustava) je vrlo dobro rješenje (nekad sam sretan – nekad sam tužan, nešto znam – nešto ne znam, netko me voli – netko me ne voli). Humor pomaže

Kako zapravo ostati vedrog duha i ne klonuti u ovakvim okolnostima?

Razgovarati sa članovima obitelji, susjedima, prijateljima, suradnicima i svima drugima.

Koje ste najviše bolesti dijagnosticirali svima kojima su se javljali za pomoć?

Za vrijeme pandemije najviše su se razvile mentalne bolesti koje pripadaju kategoriji anksioznih poremećaja.

Koliko je dnevno pacijenata i potrebitih za vašu pomoć prolazilo kroz vašu ordinaciju?

Oko 20 pacijenata.

Koliko je to puta više nego u tzv.normalnim okolnostima?

Slično je i u razdoblju bez virusa.

Koliko je osoba zbog straha od potresa i pandemije hospitalizirano kod vas kao psihičkih bolesnika?

Prosječno 4-5 pacijenata tjedno.

Što će biti ubuduće? Hoće li opća nesigurnost i strah utjecati na mentalno zdravlje ljudi i koliko?

Pandemija je uzrokovala mnoge mentalne probleme i bit će potrebno mnogo vremena da te smetnje budu otklonjene.

Koji je najgori, a koji najbolji scenarij u nas pa potom u svijetu?

Najbolji scenarij je da virus nestane, a da države i društvo ulože velike snage i sredstva za rješavanje nastalih mentalnih problema. Najgori scenarij je da se javi drugi val, a da se negiraju i minimaliziraju mentalne smetnje.

Koje osobe imaju predispoziciju da se lakše psihički razbole u doba ovakvih velikih pandemija i ekonomskih kriza?

Osobe koje već imaju narušeno mentalno zdravlje su narizičnija skupina.

Što je sa djecom kao vašim pacijentima?

Djeca su jako izložena riziku od razvoja mentalnih smetnji.

I kako stoje stvari kada su posrijedi ženski, a kada muški pacijenti? Kojih je, naime, više? I naravno, starija populacija? Kakvi problemi njih tište?

Muškarci su skloniji upotrebi alkohola, droga i kockanju. Žene češće razvijaju depresivne poremećaje. Starija populacija je posebno ugrožena.

U KRUGU, U SVJETLOSTI, U BOJI, U RADOSTI – skupna izložba keramike u Varaždinu

U KRUGU, U SVJETLOSTI, U BOJI, U RADOSTI – skupna izložba keramike u Varaždinu

Netko je radio lirsko-poetski, netko asocijativno, netko narativno, a netko…

Spasimo male iznajmljivače!

Spasimo male iznajmljivače!

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina 25. studenoga, održao je…

MMV festival | Else Ensemble, Asya Fateyeva, ENDeM

MMV festival | Else Ensemble, Asya Fateyeva, ENDeM

MUSIC – MISSION – VISIONDani suvremenog muziciranja19. – 28. 11.…

Od 5G-a do Lean mastera – Najvažniji paneli Culmenine chalLEANge konferencije

Od 5G-a do Lean mastera – Najvažniji paneli Culmenine chalLEANge konferencije

Nema tko nije htio biti na ovoj konferenciji – Održana…

ODLIČAN DERBI NA OPUS ARENI: Remi Osijeka i Hajduka

ODLIČAN DERBI NA OPUS ARENI: Remi Osijeka i Hajduka

Osijek je na Opus Areni dočekao Hajduk u derbiju 14.…

Općina Sveti Petar u Šumi – Najavljujemo prvi Svjetski dan istarske kobasice

Općina Sveti Petar u Šumi – Najavljujemo prvi Svjetski dan istarske kobasice

Program započinje u nedjelju, 8. prosinca 2024. godine u 12…