Prikovana je uz krevet, ne govori i ne može hodati. U međuvremenu je ipak uplatila traženih 240 kuna, dakle puni iznos pretplate, iako ima pravo na 50 posto popusta, i time podmirila glavnicu, no ostala je, eto, dužna 12,43 kuna za kamate i trošak ovršnog postupka piše varazdinski.net.hr
HRT je 14. prosinca 2018. podnio prijedlog za ovrhu na cjelokupnoj njezinoj imovini radi namirenja 240 kuna za neplaćena tri mjesečna računa za siječanj, ožujak i lipanj 2018. Vlasnica TV prijamnika je protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika uložila prigovor u kojem navodi da dug ne postoji. Pristojba joj je, tvrdi, smanjena na 50 posto zbog invaliditeta, no iz nekih razloga to joj je smanjenje za pretplatu 2018. ukinuto, a da o tome nije obaviještena.
Općinski sud u Čakovcu ukinuo je platni nalog kojim je HRT od 88-godišnje starice sa stopostotnim invaliditetom tražio da podmiri zakonsku zateznu kamatu u iznosu od 12,43 kuna, uvećano za 206 kuna troška ovršnog postupka.
Priložila je rješenje od 8. prosinca 2011. o stopostotnom tjelesnom oštećenju. Prikovana je uz krevet, ne govori i ne može hodati. U međuvremenu je ipak uplatila traženih 240 kuna, dakle puni iznos pretplate, iako ima pravo na 50 posto popusta, i time podmirila glavnicu, no ostala je, eto, dužna 12,43 kuna za kamate i trošak ovršnog postupka. Pravni zastupnik HRT-a nije se na sudu očitovao o njezinim navodima da je oslobođena plaćanja polovice pristojbe i nije objasnio zašto je naknadno, tijekom 2018. godine, odlučeno da više to nije.
Iz same evidencije pretplatnice, piše u presudi, vidljivo je da boluje od hemiplegije. Svaka od stranaka u postupku sama će platiti svoje troškove. autor varazdinski.net.hr
- DOBROČINSTVO, ISKRENOST, DOSLJEDNOST I DOPRINOS SU ISTINSKE VRIJEDNOSTI SVAKOG ČOVJEKA
Zaključak: čovjek, a ne sponzor Venina Markuš I da raščistimo sve nedoumice: Pavao Vujnovac nije naš sponzor, niti to od njega tražimo, niti očekujemo. Ovo nije tekst napisan zbog interesa, nego zbog poštovanja prema osobnosti koja ga zaslužuje. Ovo je samo naš mali pokušaj da prikažemo čovjeka koji ima mnogo toga za pokazati, ali prije… Read More »DOBROČINSTVO, ISKRENOST, DOSLJEDNOST I DOPRINOS SU ISTINSKE VRIJEDNOSTI SVAKOG ČOVJEKA - Najveća Donacija Djeci Bez Skrbi Ikad – Osijek Ušao U Povijest Dobrote!
Nisu gradovi veliki zato što imaju više stanovnika. Nisu veliki zato što imaju više trgova, više kafića, više kružnih tokova. Gradovi postaju veliki onda kad pokažu da imaju srce. I zato je ovih dana Osijek – tihi, skromni, nenametljivi Osijek – postao glavni grad dobrote. Zaklada Novo sutra donira 1,6 milijuna eura ustanovama koje skrbe… Read More »Najveća Donacija Djeci Bez Skrbi Ikad – Osijek Ušao U Povijest Dobrote! - SAJMOVANJE: Tradicionalni Jesenski sajam u Osijeku otvorio svoja vrata!
SAJMOVANJE 2026: Osijek u jesenskom modu! Venina Markuš U Osijeku je jutro 25. rujna svanulo s onom blagom jesenskom svježinom koja najavljuje da se ravnica sprema na svoje veliko okupljanje. Gospodarski centar Osječko‐baranjske županije ponovno je otvorio vrata 29. Jesenskog sajma, manifestacije koja iz godine u godinu raste, širi se i potvrđuje kao najvažniji jesenski… Read More »SAJMOVANJE: Tradicionalni Jesenski sajam u Osijeku otvorio svoja vrata! - Tišina koja pamti: 35. obljetnica Bitke za Vukovar
Vukovar – 35 godina istine Venina Markuš Postoje obljetnice koje se obilježe protokolom. I postoje obljetnice koje se obilježe tišinom. Vukovar je uvijek birao ovo drugo. Trideset i pet godina nakon Bitke za Vukovar, grad se ponovno zaustavio – ne zato što mora, nego zato što zna. Zna da se tih 87 dana ne može… Read More »Tišina koja pamti: 35. obljetnica Bitke za Vukovar - Kad se paučina spusti, a baka kaže: “Evo ti bablje ljeto”
Bablje ljeto: vrijeme koje se vraća samo staricama i paučini Venina Markuš Bablje ljeto: priča jedne bake koja još vjeruje u sunce Kaže moja baka da postoje dani koji nisu ni od Boga ni od kalendara. Dani koji se provuku između dvije kiše, kao da su pobjegli iz neke stare priče. Sjedne ona na klupu… Read More »Kad se paučina spusti, a baka kaže: “Evo ti bablje ljeto” - Obilježena 20. obljetnica osnivanja Podružnice HKLD-a „Branimir Richter” u Zagrebu
Podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) „Branimir Richter“ u Zagrebu obilježila je 20. obljetnicu svoga osnivanja 26. rujna 2026., na blagdan svetih Kuzme i Damjana, suzaštitnika Društva. Program je započeo svečanom misom u Kapeli Ranjenog Isusa koju je predvodio mons. Marko Kovač, pomoćni zagrebački biskup Tekst: Dr. sc. Ivan Ćelić – Fotografije: Ivan Barišić, Ivan… Read More »Obilježena 20. obljetnica osnivanja Podružnice HKLD-a „Branimir Richter” u Zagrebu - Portreti u ciklusu Noćne ptice Duška Šibla
Njihova su lica nijema, u iščekivanju su, potpuno mirni, nepomični, u njima je tek minimum života, gledaju u daljinu, u nepoznato i daleko, razmišljajući o trenutku… Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl realizirao je uspješno u dugogodišnjoj karijeri kompleksan opus u različitim tehnikama, s raznovrsnim motivima, stvarajući nizove ciklusa koji su se organski nastavljali jedan… Read More »Portreti u ciklusu Noćne ptice Duška Šibla - Krešimir Ivić: Sjećanja na more
Sjećanja na davne događaje ili trenutke dramatično i žestoko su oživljeni na ovim uljima neprijeporno ističući njihovu važnost Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, uvijek je rado, bolje je reći strastveno slikao motive mora, priobalja i u ulju i u akrilu i u akvarelu. Sve te slike nosile su karakteristični biljeg njegovog slikarstva,… Read More »Krešimir Ivić: Sjećanja na more
U vrijeme pandemije koronavirusa svi smo kod kuće. Više od 25 tisuća ljudi je u samoizolaciji. Nema socijalnih kontakata. Učenici prate nastavu iz svojih domova. Najmlađi se već danima ne mogu družiti s vršnjacima, ne mogu na igrališta. A ovakvo stanje može potrajati i sve to može utjecati na psihološko stanje i djece i roditelja.
Kako sve to prebroditi i kako se nositi s time, u emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića o tome su govorili prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim., dr.med., psihijatar.
