Pogledajte kako bi Sidonija Erdődy Rubido, prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, otpjevala pjesmu Još Hrvatska ni propala
Još Hrvatska ni propala
Još Hrvatska ni propala dok mi živimo,
visoko se bude stala kad ju zbudimo.
Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit,
ak je sada u snu mala, će se prostranit.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
Ni li skoro skrajnje vrijeme da nju zvisimo,
ter da stransko teško breme iz nas bacimo?
Stari smo i mi Hrvati, nismo zabili
da smo vaši pravi brati, zlo prebavili.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
Oj, Hrvati braćo mila, čujte našu riječ,
razdružit nas neće sila baš nikakva već!
Nas je nekad jedna majka draga rodila,
hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
Sidonija Erdödy Rubido, prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, rođena je u Zagrebu 7. veljače 1819. Potjecala je iz nekih od najstarijih i najuglednijih velikaških obitelji Habsburške monarhije. Otac joj je bio grof Karlo Erdödy, veliki župan Varaždinske županije, a majka Henriette rođ. grofica Harbuval et Chamaré, dama Reda zvjezdanoga križa (Hochadeliger Frauenzimmer- Sternkreuzorden). Imala je dva brata Stjepana i Jurja (oženjenog za sestru ilirca Jurice Oršića groficu Amaliju Oršić Slavetićku), te sestre Aleksandru (kasnije suprugu grofa Miroslava Kulmera) i Gisellu (udanu za grofa Gezu Palffya). Po ocu Karlu bila je praunuka hrvatskog bana Ivana Nepomuka II. Erdödya poznatog po izreci Regnum regno non praescribit leges, te izravna potomkinja banova Tome II. Erdődya i Nikole Šubića Zrinskog. Njezina baka grofica Amalia Palffy bila je pranećakinja dugovječnog državnog kancelara carice Marije Terezije i careva Josipa II., Leopolda II. i Franje II. kneza Wenzela Antona von Kaunitz-Rietberga, te rođakinja kancelara Metternicha. Kao potomkinja grofova Rietberg među njezinim precima je i švedski kralj Gustav I. Vasa. Sidonijin pradjed s majčine strane grof Harbuval et Chamare potjecao je iz stare flamanske plemićke obitelji koja je nakon rata za španjolsko nasljeđe doselila u Austriju gdje je imala posjede u Štajerskoj i Češkoj, a brakom sa groficom Keglević steći će posjed u Gornjoj Rijeci, te ostati poznat po tome što je prvi u Hrvatsku donio krumpire i poticao pučanstvo na uzgoj ove biljke. Sidonija je krštena 8. veljače 1819. u župi sv. Marka u Zagrebu, krstio ju je župnik Petar Horvatić, a kumovi su joj bili grof Aleksandar Erdödy i grofica Amalia Harbuval et Chamaré. hr.wikipedia
- TREĆI SKEJT FEST U LOVU NA REKORDE, PRVI PUT I ŽENE, 26. rujnaŠPANSKO PONOVNO NA KOTAČIMA Iva Cikojević Shpaolin SkejtFest donosi skateboarding, koncerte, grafite i kreativne radionice Skate park u Španskom treći put postaje jedini zagrebački epicentar skate kulture! 3. Skejt fest – prvi put u utrci za najbolje i žene! Sirovi ulični aktivizam i hipnotički plesni ritam uz ultimativni bend skejt scene – Kali kamo! Skate… Read More »TREĆI SKEJT FEST U LOVU NA REKORDE, PRVI PUT I ŽENE, 26. rujna
- Slavonija i Podravina, wine not!?Festival traje do 9. listopada Pripremio: Tomislav Radić – Foto: E projekt „Zahvaljujući ovakvim događanjima vino ne ostaje samo u podrumu i na vinskoj karti. Ono postaje razlog za dolazak, upoznavanje kraja i boravak u njemu. Naša županija se kroz festival profilira kao atraktivna butik vinska destinacija, upravo kroz različite ambijente, vinare, gastronomiju i priče… Read More »Slavonija i Podravina, wine not!?
- NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništvaOd 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko plemenitog, humanitarnog cilja Piše: Akademija Art Ova trodnevna manifestacija, koja započinje okupljanjem autora u petak,… Read More »NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
- Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika ZadarDokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno priznanje na 3. festivalu domoljubnog filma „Stjepan Mlakar“, održanom od 14. do 16. rujna u… Read More »Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
- Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi LivadićuProgram posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine, nakon čega je održan okrugli stol „Ferdo Livadić: baština koja živi!“. Razgovor je donio manje… Read More »Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
- Smireno lice grada u ciklusu fotografija Ive ŽerovnikGrad je zaodjenuo plašt noći i prepustio se svojim tajnim snovima Miroslav Pelikan Fotografkinja Ivana Žerovnik istaknuta je i uspješna pripadnica mlađeg naraštaja hrvatskih umjetničkih fotografa. Jedan od novijih ciklusa posvetila i Zagrebu kreirajući profinjeni ciklus crno bijelih fotografija s prepoznatljivim motivima najširem krugu , utkajući u svaku fotografiju vlastito viđenje, osobni doživljaj. Na njezinim… Read More »Smireno lice grada u ciklusu fotografija Ive Žerovnik
- Portreti nepoznatih žena iz različitih vremena Renate Facan KušecPred nama je novi ciklus posvećen portretima nepoznatih djevojčica, djevojaka i žena iz različitih vremena Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec cijenjena je i zapažena suvremena hrvatska likovna umjetnica, autorica je niza rafiniranih ciklusa s motivima baleta, života, portreta, pasa, konja, brodova.. Pred nama je novi ciklus posvećen portretima nepoznatih djevojčica, djevojaka i žena… Read More »Portreti nepoznatih žena iz različitih vremena Renate Facan Kušec
- Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUMEEric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim suprugom Jean- Francoisom. Benedicte upoznaje Christiana koji je sušta suprotnost njezinom mužu..… Read More »Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
- Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJUPeter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura i civilizacija, u izvrsnom tvrdom uvezu, na 320 stranica, u prijevodu s… Read More »Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
