Percepcija prolaznosti vremena ovisi o tome koliko novih iskustava doživimo tijekom određenog perioda
U kakvu god osobu da odrastemo, u jednoj stvari ćemo se gotovo sigurno složiti – vrijeme je naprosto počelo letjeti od kad smo izašli iz dvadesetih godina. Naša subjektivna percepcija vremena se tijekom života mijenja, i ono što je nekada djelovalo kao beskrajno dugi ljetni praznici prepuni avantura u šestom razredu osnovne škole, sad je samo sjećanje na nekoliko vrelih dana tijekom ljeta koje je doslovce proletjelo pored nas, a nismo se stigli ni okrenuti.
Svakako, ovo ne može biti točno? 365 dana su 365 dana, i broj proživljenih minuta se ne mijenja u odnosu na našu starosnu dob. Zašto se onda, možemo zakuniti da vrijeme sve brže leti kako smo stariji, i zašto smo uvjereni da nije bilo tako kada smo bili mlađi? Neuroznanosti imaju odgovor.
Prije svega, percepcija vremena ovisi o tome koliko novih iskustava doživimo tijekom određenog perioda. Tijekom djetinjstva, gotovo svako iskustvo je novo, bez presedana, i našem mozgu je potrebno više vremena da doživljene stvari procesuira, uskladišti memoriju i posloži dojmove. Svaka od navedenih radnji će kasnije, u retrospektivi, za posljedicu imati sporo prolaženje vremena, zahvaljujući mnoštvu novih kognitivnih procesa koji su se po prvi put odigrali u glavi djeteta. Odatle i naša sjećanja na školske godine koje nemaju kraj, ali i praznike koji su djelovali kao da traju vječno.
Kod odraslih osoba, situacija je dramatično drugačija. Već do ulaska u tridesete godine, naš mozak je imao priliku upoznati se s većinom bitnih kognitivnih procesa, i do tada je postao izuzetno dobar u skladištenju memorije – zbog ovoga naša svakodnevna iskustva bivaju smještena u banku prijašnjih kalupa.
Kako bismo izazvali vlastiti um da se s njima nosi kao s originalnim sadržajem iz rane mladosti, morali bismo ili putovati i izložiti se potpuno novom okruženju, ili pak početi učiti neku novu vještinu. Većina odraslih osoba ne može si priuštiti ove stvari često – što iz financijskih razloga, što zbog rastućeg broja obaveza koje dolaze zajedno sa starijom životnom dobi.
Od ulaska u srednje godine pa na dalje, uglavnom smo naučili najveći dio stvari kojima ćemo se u ostatku života baviti – što se najčešće poklapa sa strukom i poslom koji radimo – dok istovremeno uglavnom imamo vremena i novca za jedno putovanje godišnje. Ovo naprosto ne donosi dovoljno novih iskustava koje bi angažirale naš mozak njihovim procesuiranjem na način koji bi nam ostavio dojam sporijeg prolaska vremena.
Upravo zbog toga će naše sjećanje na prvi poljubac, ljetovanje na moru tijekom tinejdžerskih godina i rane ekskurzije u našem sjećanju izgledati gotovo kao da su proživljene u usporenoj snimci. Uspomene iz djetinjstva su nevjerojatno guste, sabijene i sve su u datom trenutku bile nove, te je našem mozgu potrebno puno vremena da ih izlista, ostavljajući nas s wow, to je trajalo čitavu vječnost! dojmom. Međutim, u pitanju je iluzija, konstrukcija našeg uma koja ovisi izrazito o gustoći novih iskustava.
Jedna ilustracija ove pojave je i takozvani fenomen godišnjeg odmora. Kada promijenimo okruženje i izložimo se novoj sredini, automatski smo na udaru nebrojenim novim iskustvima. Što više stvari napravimo tijekom dana, to će nam sjećanje na dane provedene na odmoru djelovati dugotrajnije. Kada se nakon desetak dana vratimo kući s uzbudljivog putovanja, naša nova iskustva će biti toliko gusto upakirana da ćemo gotovo neizbježno imati dojam kao da smo na putu proveli ‘sto godina’.
Još jedan bitan aspekt subjektivnog osjećaja protjecanja vremena je doslovno proporcija iskustava i životnog vijeka. S 10 godina starosti, samo jedna godina života predstavlja ogromnih 10% našeg životnog doba. S 50 godina, jedna godina je samo 2% svega što smo doživjeli, i samim tim nam djeluje kao neznatan period koji ima tendenciju proletjeti.
Ono što možemo učiniti kako bismo bar na kratko zaustavili vrijeme, ili makar našu percepciju istog, je da izađemo iz rutine, učimo nove stvari i koliko je to u našoj mogućnosti – putujemo i mijenjamo okruženje. Na kraju krajeva, život se mjeri brojem lijepih uspomena.
Autor: geek.hr
- Fenomen „Dolazim za 5 minuta“: Kako hrvatsko poimanje vremena prkosi švicarskim satovima i GPS algoritmimaŽivimo u eri apsolutne preciznosti. U 2026. godini sateliti nas lociraju u milimetar, pametni telefoni izračunavaju točno vrijeme dolaska na odredište uzimajući u obzir gustoću prometa, a pametni satovi nas opominju ako kasnimo na sastanak tri sekunde. Tehnologija je uspjela ukrotiti gotovo sve aspekte modernog života, osim jednog nepobjedivog, duboko ukorijenjenog kulturološkog fenomena – hrvatskih… Read More »Fenomen „Dolazim za 5 minuta“: Kako hrvatsko poimanje vremena prkosi švicarskim satovima i GPS algoritmima
- Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvuSinoć je, 15. rujna, u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu održan treći koncert 8. Zadar Organ Festivala. Mladi hrvatski orguljaš Mladen Bonomi, koji se posljednjih godina školovao i umjetnički razvijao u Zagrebu, Göteborgu i Stockholmu, predstavio se paškoj publici tehnički zahtjevnim i pomno oblikovanim recitalom koji je kroz stilski raznolik repertoar pokazao… Read More »Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvu
- Dan otvorenog Kazališta privukao brojne posjetitelje i ponudio pogled iza kulisa riječkog HNK-aJučerašnji Dan otvorenog Kazališta u HNK Ivana pl. Zajca bio je prigoda da se brojnim posjetiteljima otvore vrata gotovo svih prostora Kazališta, omogući pogled iza kulisa te otkriju brojne tajne i zanimljivosti kazališnog života Milena Jerneić Program je započeo u kazališnim radionicama u prostoru bivšeg Torpeda u Ulici Milutina Barača, gdje su publiku s procesom… Read More »Dan otvorenog Kazališta privukao brojne posjetitelje i ponudio pogled iza kulisa riječkog HNK-a
- Hrabrost, ponos, čast – Postani policajac/policajka!– Na natječaj se mogu prijaviti državljani i državljanke Republike Hrvatske koji imaju završenu srednju školu u trajanju od tri ili četiri godine te na dan 19. listopada neće imati navršenih 28 godina. Kandidati moraju ispunjavati i uvjete vezane uz psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost, tjelesnu motoričku sposobnost te osobnu dostojnost za obavljanje policijske službe.… Read More »Hrabrost, ponos, čast – Postani policajac/policajka!
- SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK, skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramikeKERAMEIKON – Hrvatsko keramičarsko udruženje IZLOŽBENI PROGRAM CERAMICA MULTIPLEX 2026 „SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK“ skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike aneks izložbe: „IZLOŽBA U IZLOŽBI“: predstavljanje belgijskih umjetnika-keramičara iz KERAMEIKONOVE „ZBIRKE SUVREMENE SVJETSKE KERAMIKE“ Vrijeme održavanja izložbe: 19.9.- 20.11. 2026. Mjesto održavanja: KERAMEIKON-ova Galerija K10, Varaždin, Kukuljevićeva 10 Autori koncepcije: Višnja Slavica Gabout, Željka… Read More »SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK, skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike
- 51. Samoborska glazbena jesen počinje programom posvećenim Ferdi Livadiću51. Samoborska glazbena jesen od 18. do 27. rujna ponovno okuplja priznate domaće i strane umjetnike, najbolje mlade glazbenike te novu glazbu Srećko Bradić Od 18. do 27. rujna održava se 51. Samoborska glazbena jesen, a prvi festivalski dan posvećen je Ferdi Livadiću i promociji notnog izdanja njegovih djela koje je pripremio i objavio Muzički… Read More »51. Samoborska glazbena jesen počinje programom posvećenim Ferdi Livadiću
- “Grad ruševina”, drugi dio zavodljiva romantasy serijala “Vještica lutalica” Charisse WeaksNOVO LUMENOVO IZDANJE: Grad ruševina Charisse Weaks Jelena Mandić-Mušćet Izašao je Grad ruševina, drugi dio zavodljiva romantasy serijala Vještica lutalica Charisse Weaks Malo je romantasy serijala uspjelo tako brzo i snažno osvojiti čitateljice kao Vještica lutalica Charisse Weaks. Prvi dio, Skupljač vještica, ovog je ljeta postao jedan od najčitanijih naslova žanra, a sada Lumen donosi… Read More »“Grad ruševina”, drugi dio zavodljiva romantasy serijala “Vještica lutalica” Charisse Weaks
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (9): Sv. Franjo Asiški – Glasnik mira, ljubavi prema stvorenome i siromaštvaSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U devetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik svetog Franje Asiškog, jednog od najuniverzalnijih i najomiljenijih svetaca u povijesti čovječanstva, čiji duhovni sinovi – franjevci – već stoljećima čuvaju vjeru i kulturu hrvatskog naroda.… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (9): Sv. Franjo Asiški – Glasnik mira, ljubavi prema stvorenome i siromaštva
- Marijana Križanović: “Mislikovnica” – knjiga koja djetetu pomaže istraživati vlastite misli i emocijeAutorica Marijana Križanović stvorila je slikovnicu zanimljivog naslova Mislikovnica, koja od djeteta ne traži samo da je se čita, nego da dijete zastane, promatra, zaviri u vlastiti unutarnji svijet i prepozna svoje misli i emocije. Slikovnicu je ilustrirala riječka ilustratorica Nena Pavelić, uredila Aleksandra Stella Škec, a objavio izdavač V.B.Z. Postoje slikovnice koje pričaju priču,… Read More »Marijana Križanović: “Mislikovnica” – knjiga koja djetetu pomaže istraživati vlastite misli i emocije
