Najveći problem bi mogao biti da će pandemija trajati duže nego što bi se nadali. Šansa je da se lijek počne koristiti za nekoliko mjeseci ako se prenamjeni ljek koji je već dozvoljen i da će onda u jesen postojati neke prve obećavajuće verzije cjepiva
Kuga druge dekade 21. stoljeća korona virus koji je potekao iz Kine do sada je usmrtio više od 13 tisuća oboljelih. U svijetu se broji više od 305 tisuća oboljelih i 2 milijarde osoba u samoizolaciji. Trenutno je pandemija korona virusom u svijetu najvažniji problem kako za oboljele tako i za liječnike i medicinsko osoblje kao i za gospodarstvo. Korona virus ima simtome slične gripi, poput kašlja, temperature, gubitka daha ili gubitka okusa ili osjeta za miris. Hrvatska se dobro pripremila za korona virus jer je sve prevenirala da se spriječi pandemija u zemlji koja broji mali broj stanovnika u usporodbi sa žarištem u EU, a to su Italija i Španjolska. Za sada lijeka protiv korone virusa nema osim održavanja higijene na visokoj razini, pripremanja hrane na odgovarajući način što znači dobra termička obrada hrane, ne odlazaka iz svojih domova, izbjegavanja socijalnih kontakata i pridržavanja uputa koje dolaze od Ministarastva zdravstva. Za portal Akademija Art razgovarali smo o korona virusu s jednim od naših najcjenjenijih znanstvenika u svijetu s molekularnim biologom prof. dr. sc. Nenadom Banom, koji živi i radi u Švicarskoj.
Gordana Igrec
Kako je nastao korona virus?
Korona virus je malo promjenjena verzija virusa koji je uzrokovao SARS epidemiju 2003. godine. Razlike izmedu ta dva virusa su relativno male ali dovoljne da se SARS-CoV-2 koji se sada širi “ljepi” na naše stanice malo bolje, pa je zato puno veća stopa zaraze (transmisije). Sreća u nesreći je to što novi virus, zato što se lakše prihvati na naše stanice, često uzrokuje infekcije koje nisu duboko u plućima već u gornjem dišnom sustavu. Zbog toga su simptomi ovog virusa blaži jer dok se virusna infekcija proširi na doljnje dišne puteve tijelo obično već razvije imuni odgovor. Dakle SARS-CoV-1 je nastao sasvim prirodnim putem, tokom godina imao je neke male promjene koje su nastale usljed mutacija i to se vjerojatno desilo u životinjama – moguće u ljuskavcima – dok jednog dana nije prešao na čovjeka i očito je tu našao jako plodno polje za širenje.

Ima li razlike između korona virusa u Italiji i u Kini?
Nema prave razlike. Radi se o istom virusu. Pretpostavljam da pitate jer se čini da je smrtnost Covid-19 infekcije veća u Italiji nego u Kini. Razlika u statistici je skoro sigurno zbog razlika u mogućnosti testiranja. Naime u Italiji očito ima jako veliki broj ljudi koji su bolesni, ali ne pokazuju jake simptome i zbog toga nikad nisu službeno dijagnosticirani kao Covid-19 bolesnici. Zbog toga brojke u Kini su bolja indikacija kakva je smrtnost ali i pokazuju koliko ljudi je vjerojatno inficirano u Italiji. Dakle ako je smrtnost u Italiji pet puta veća od smrtnosti u Kini onda je vrlo vjerojatno da Italija ima umjesto 60.000 oboljenih u realnosti 300.000 ljudi koji su bolesni.
Traži li se lijek protiv korona virusa?
Mnoge zemlje razvijaju i testiraju nove ljekove protiv korona virusa. Jedina šansa da se lijek počne koristiti za nekoliko mjeseci je ako se prenamjeni ljek koji je već dozvoljen. Zato se trenutačno testira mnogo ljekova koji ili sprečavaju da imuni sistem oboljelih ljudi prejako reagira i zbog toga ošteti pluća ili ljekovi koji su pokazali aktivnost protiv drugih virusa sa sličnim karakteristikama. Trenutačno se ispituje nekoliko takvih lijekova i svi se nadamo da će neki od njih biti korisni. Jedan takav ljek koji se zove Remdesivir razvila ja kompanija Gilead protiv ebola virusa ali nije bio dovoljno učinkovit. Sada se čini da bi taj lijek mogao biti koristan protiv korona virusa ali prije nego bi se mogao koristiti trebati će ga pažljivo testirati.
Koliko se predviđa da će još dugo korona virus harati?
Svatko ima drugačije pretpostavke. Nadamo se da će se širenje infekcije usporiti po ljetu, ali vjerojatno neće stati. Dakle uz rigorozne mjere možemo usporiti širenje na uštrb gospodarstva, ali čim se te mjere opuste vjerojatno će se virus opet početi širiti. Dakle nadajmo se da će se širenje moći kontrolirati do ljeta i da će onda u jesen možda postojati neke prve obećavajuće verzije cjepiva.
Može li korona virus mutirati?
Korona virusi ne mutiraju toliko često kao mnogi drugi virusi, ali naravno da se mutacije uvijek mogu dogoditi. Međutim, to ne znači da će nove verzije virusa biti opasnije, moguće je da će bolest imati mnogo blaže simptome.
Koji je najcrniji scenarij kada je korona virus posrijedi?
Pa po meni je najveći problem kako sam već rekao, da će pandemija trajati duže nego što bi se nadali.

- Art Postcards – Pozdrav s potopljenog Poljuda: Balada o karakteru i jesenjem vjetru stvarnostiEkskluzivna sportska razglednica portala Akademija Art pretvara najveći domaći nogometni derbi u bezvremenski vizualni teatar pod prolomom oblaka. U svijetu koji se prečesto guši u suhoparnim statističkim tablicama i lažnim navijačkim dramama instalirane većine, naš digitalni kruzer javlja se s užarenog i potopljenog Poljuda [09/10/2026, 10/10/2026]. Ogled između Hajduka i Dinama (2:1) pod nemilosrdnim prolomom… Read More »Art Postcards – Pozdrav s potopljenog Poljuda: Balada o karakteru i jesenjem vjetru stvarnosti
- Balada na potopljenom Poljudu – Zašto trijumf Hajduka od 2:1 nad Dinamom nudi lekciju o karakteru, a ne dramu?Najveći hrvatski derbi pod prolomom oblaka. Kako su splitski jantarni dijamant Bamba i zagrebačko vodstvo Belje na natopljenom travnjaku dokazali da je nogomet 21. stoljeća prvorazredni vizualni teatar. Živimo u eri u kojoj se sportski izvještaji prečesto svode na suhoparne statističke tablice, postotke posjeda lopte i vatrene, uštogljene rasprave instalirane većine koja u nogometu traži… Read More »Balada na potopljenom Poljudu – Zašto trijumf Hajduka od 2:1 nad Dinamom nudi lekciju o karakteru, a ne dramu?
- Na sjecištu znanosti, etike i duhovnosti – Okrugli stol HKLD-a uoči blagdana svetog Luke, zaštitnika liječnika i umjetnikaHrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) najavljuje monumentalni simpozij na Pravnom fakultetu i svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Marka, otvarajući bezvremenska pitanja o dostojanstvu ljudskog života. U suvremenom društvu, u kojem tehnološki napredak i digitalna rješenja svakodnevno redefiniraju granice ljudskih mogućnosti, pred znanost i etiku postavljaju se pitanja koja nadilaze prolazne dnevne rasprave. Kako se… Read More »Na sjecištu znanosti, etike i duhovnosti – Okrugli stol HKLD-a uoči blagdana svetog Luke, zaštitnika liječnika i umjetnika
- Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga VlahaTreća interaktivna razglednica donosi mistične zidine u purpurnom sutonu i samotne brodice u starom porat, slaveći neprolazni kôd hrvatskog juga. Naša međunarodna plovidba bez inertnosti prošlosti nastavlja se duž jadranskih hridi, sidreći se u sakralnom i slobodarskom srcu hrvatskog juga – Dubrovniku. Nadahnuti nedavnom objavom o svetom Vlahu (Blažu), nepokolebljivom čuvaru i simbolu slobode, u… Read More »Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga Vlaha
- Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga DujeU povodu blagdanske objave o solinskom mučeniku, interaktivni format Stjepana Katića i Mete AI oživljava antologijski motiv Splita naslikan prije 30 godina Nakon otvaranja serijala zlatnim zaprešićkim perivojem, druga postaja našeg bezgraničnog kulturnog projekta vodi nas na povijesni jug, u sam osvit splitske tradicije. Povod za ovo digitalno porinuće je izlazak 26. nastavka našeg hvaljenog… Read More »Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga Duje
