Čepikuće su hrvatsko mjesto iznad Stona na putu prema Dubrovniku koje je 1991. bilo mjesto najjačeg i herojskog dvomjesečnog otpora snagama JNA u nadiranju prema Dubrovniku, te srbijanskim i crnogorskim dobrovoljcima u njihovom pohodu na hrvatski jug
21. svibnja 1992. godine munjevitom akcijom Čepikuće su oslobođene i time je otvoren put oslobađanju hrvatskog juga i grada Dubrovnika
21. svibnja 1992. godine oslobođeno i Slano, ključno mjesto u akciji deblokade Dubovnika. Oslobađanje Slanog započelo je napadom neprijatelja koji se želio probiti do Neuma, a zatim i Metkovića. Međutim, hrvatski branitelji spriječili su njihov napad te krenuli u protunapad.
U oslobađanju juga Hrvatske ključnu su ulogu imale elitne gardijske postrojbe 4. brigade iz Splita i 1. brigade iz Zagreba.
Prvo su oslobođena dva glavna uporišta neprijateljske obrane – Čepikuće i Rudine, čime su se stvorili uvjeti za pristup području oko Slanog.
Sljedećih su dana uslijedile iscrpljujuće borbe s neprijateljem koji je organizirao dobru obranu područja iznad Slanog, uz prometnicu prema Orahovom dolu (rodno mjesto ratnog zločinca Vojislava Šešelja) i Zavali, ali u lipnju Hrvatska vojska razbija srpsku obranu i silovitim napadom natjera srpsku vojsku u bijeg prema Trebinju.
Zašto su Čepikuće toliko važne za južnu Hrvatsku?
Čepikuće su hrvatsko mjesto iznad Stona na putu prema Dubrovniku koje je 1991. bilo mjesto najjačeg i herojskog dvomjesečnog otpora snagama JNA u nadiranju prema Dubrovniku, te srbijanskim i crnogorskim dobrovoljcima u njihovom pohodu na hrvatski jug.
Dubrovnik, je naime, bio vjekovna želja velikosrpskih pretenzija i mjesto koje su oni na svaki način željeli staviti pod svoju kontrolu i teritorij Velike Srbije. Zbog toga je trebao biti i osvojen cijeli hrvatski jug, posebno onaj južno od poluotoka Pelješca.
Strateški značaj Čepikuća bio je ogroman i zbog toga je ZNG u ljeto 1991. tamo napravio bazu za jednu manju satniju 116. „A“ brigade HV, sa oko 70-ak boraca, uz koje je u obrani sudjelovalo još nešto pripadnika MUP-a RH i dragovoljaca. Zapovjednik satnije bio je Marko Mujan, a obrane Čepikuća legendarni junak Domovinskog rata Mate Šarlija – Daidža.
Čepikuće – slomljena crnogorska brigada JNA „Savo Kovačevič“
JNA je odlučila zbog strateške važnosti i nadzora prometnice prema Dubrovniku, u ranu jesen 1991, osvojiti Čepikuće.
Dana 30. rujna 1991. kreće velika ofenziva iz istočne Hercegovine na Čepikuće. Zapovjednik obrane Čepikuća donosi odluku: dočekati sa 30 pripadnika ZNG-a i 15-ak domaćih dragovoljaca snage JNA na prijevoju Bijeli Brijeg, te postavlja protupješačke mine koje su se tada proizvodila u tvornici ugljenografitnih proizvoda.
Naime, zbog embarga UN na oružje (koji je predložio Budimir Lončar, savjetnik Stjepana Mesića i Ive Josipovića), brojne hrvatske ‘civilne’ tvornice na brzinu su prenamjenjene za izradu raznog oružja, a koje je donijelo u ljeto i jesen 1991. značajnu pomoć gotovo golorukim hrvatskim braniteljima.
Došlo je do velike bitke gdje su Crnogorci imali velike gubitke, a poginuli su čak zapovjednik i dozapovjednik njihove formacije. Više od 400 pripadnika JNA i četnika se razbježalo prema Hercegovini, a u znak odmazde u hrvatskom selu Trebimlji i okolici ubili su 22 civila, a 19 odveli u logor u Bileći.
Još nekoliko puta JNA je žestoko napadala Čepikuće, zadnje slobodno mjesto hrvatskog juga. Nakon dugotrajnih borbi Čepikuće su okupirane 24. studenog 1991. godine.
Na današnji dan 1992. munjevitom akcijom Ćepikuće su oslobođene i time je otvoren put oslobađanju hrvatskog juga i grada Dubrovnika.
*Ovaj članak je sjećanje na junake Čepikuća i hrvatske vojnike koji su dali svoj život u obrani južne Hrvatske.
O junacima bitke za Čepikuće – simbolu obrane juga Hrvatske
Narod.hr
- Ekskluzivna najava: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni serijal „Tjedan vina”Svega četrdeset i osam sati dijeli nas od lansiranja novog kapitalnog projekta portala Akademija Art. Od ponedjeljka, 2. studenoga, točno u 6:00 sati ujutro, naš digitalni kruzer otvara vrata ekskluzivnom transdisciplinarnom simpoziju kroz 6 krunskih poglavlja. Bez ijednog miligrama inertnosti, donosimo „Aktualnosti koje traju” – enološku i kulturnu enciklopediju ususret velikom blagdanu svetog Martina. Dok… Read More »Ekskluzivna najava: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni serijal „Tjedan vina”
- Dalmatinske Vinske Ikone 2026.Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Zoran Lutz Vnari iz svih dijelova Dalmacije otvarali su neka od svojih najvrjednijih vina, uključujući arhivske berbe. Održao se masterclass Bez kompromisa: odležana dalmatinska vina koja zaslužuju pažnju pod vodstvom Krune Filipovića. Poseban dodatak bila je ekskluzivna rasprava koju je vodio vinski kritičar Saša Špiranec s hrvatskim sommelierima i novinarima.… Read More »Dalmatinske Vinske Ikone 2026.
- Prvi put ženski stand-up u Scenoteci: Miranda Lončar show “A mogu i bez njega”Veteranka regionalne stand-up scene, mostarska Hercegovka s diplomom iz Italije i Engleske, stiže 20. studenoga na pozornicu Scenoteke s britkim i iskrenim humorom o ljubavi, braku i muškom egu. ZAGREB – Nekadašnja Scena Vidra u Draškovićevoj ulici, koja danas pod vodstvom Kerekesh Teatra uspješno posluje kao Scenoteka, postala je vodeća gradska adresa za vrhunski humor.… Read More »Prvi put ženski stand-up u Scenoteci: Miranda Lončar show “A mogu i bez njega”
- NOVITETI ŠKOLSKE KNJIGE NA INTERLIBERU 2026.Jelena Mandić-Mušćet Školska knjiga sudjeluje na ovogodišnjem Interliberu u izložbenom prostoru paviljona 5 na Zagrebačkom velesajmu u kojemu će pokazati tradicionalno bogat nakladnički program. U vremenu u kojemu se nacionalni identiteti često suočavaju s izazovima globalizacijskih procesa vodeća hrvatska nakladnička kuća ostaje čvrsto ukorijenjena u misiji očuvanja i promicanja hrvatske kulturne i znanstvene baštine. U… Read More »NOVITETI ŠKOLSKE KNJIGE NA INTERLIBERU 2026.
- Ruke koje pamte: hrvatski tradicijski obrti između prošlosti i budućnostiVenina Markuš Stari zanati, velike priče U vremenu kada se gotovo sve može kupiti jednim klikom, posebno je vrijedno ono što nastaje rukama, strpljenjem i znanjem prenesenim s koljena na koljeno. Hrvatski tradicijski obrti nisu samo podsjetnik na neka davna vremena. Oni su živa baština koja i danas čuva duh naših krajeva, običaje naših predaka… Read More »Ruke koje pamte: hrvatski tradicijski obrti između prošlosti i budućnosti
