Međunarodni umjetnik koji prkosi ratovima i situacijama koje tjeraju narode na stalne masovne seobe, svoju umjetnost razvija kao reakciju na brutalnost žice i batina s čuvanih granica
Iako su kulturno-umjetnički programi Europske prijestolnice kulture do daljnjeg odgođeni s obzirom na zabrane okupljanja i mjere zaštite zdravlja građana zbog epidemije korona virusa, aktivnosti nisu posve ugašene, a to dokazuje i svjetlosna instalacija koja je postavljena na zgradu Delte 5 i koja se dotiče migracija, kao jedne od bitnih tema EPK programa, unutar pravca Kuhinja različitosti.
Za mjesec travanj Kuhinja različitosti pripremila je nekoliko događanja okupljenih pod zajedničkim nazivnikom Dan migranata, a postavljanje ove svjetlosne instalacije bilo je zamišljeno kao dio ukupnog programa.
Naime, migracije koje su gotovo neprekidno oblikovale Rijeku kroz njenu povijest i sadašnjost, uz vodu i rad, predstavljaju glavnu tematsku okosnicu programa Rijeke – EPK. U vrijeme u kojem svakodnevno raste broj osoba koje bolji život traže izvan granica Hrvatske, dok istovremeno u Rijeku i Hrvatsku stižu neki drugi ljudi s istim ciljem, Kuhinja različitosti donosi angažirani umjetnički rad Babija Badolva posvećen upravo migrantima i međunarodnim migracijama.
Svjetlosna instalacija međunarodnog umjetnika izvedena u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja
Umjetnik Babi Badalov porijeklom je iz Azerbejdžana, a danas živi i radi u Parizu. Potječe iz multietničke obitelji s granice tadašnjeg Sovjetskog saveza i Irana. Odlaskom u Lenjingrad (St. Petersburg), početkom 80-tih, postao je vodeći underground umjetnik. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama, te u centrima za suvremenu umjetnost u Nici, Utrechtu, Parizu, St. Petersburgu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Helsinkiju, Antverpenu…

Umjetnost Babija Badalova, međunarodnog autora, nastaje iz prepreka i podudaranja euroazijskih jezika, iz nametnutih sukoba kultura i njihovih prirodnih prožimanja. Ona se razvija kao reakcija na brutalnost žice i batina s čuvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi. Njegova umjetnost prkosi ratovima i interesima kapitala koji, u proizvedenim kriznim situacijama, tjeraju narode na stalne masovne seobe s jedinim a nemogućim ciljem – bijega od trenutačne situacije.
Riječka svjetlosna instalacija produkcijski je iskorak je u opusu Babija Badalova, a izvedena je u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja.
Ova se instalacija sastoji od natpisa Refugees will come koji će, kao vizualna poezija, u noćnim satima svijetliti i biti vidljiv s više lokacija u Rijeci s kojih je uočljiva zgrada ex. Ivexa na Delti.
Instalacija će biti upaljena od četvrtka, 19. ožujka 2020.
Skroman i dosljedan umjetnik, revolucionar-individualac i nomad
Badalov je u svojim maestralnim radovima skroman i dosljedan u borbi protiv moći i zauzima poziciju revolucionara-individualca. On koristi isključivo svoj intelektualni i ručni rad, crtajući jednostavnim materijalima ornamentalne poruke – prodorne jezične i znakovne konstrukcije na zidovima i podovima međunarodnih centara za suvremenu umjetnost.
Ovaj veliki umjetnik govori o problematičnom odnosu međunarodne zajednice, represivnih državnih aparata i pojedinca i to iz perspektive svjedoka kolosalnih razilaženja, smjene ideologija i krize obaju oprečnih ekonomskih sistema. On se bavi kategorijama kao što su granica, nacionalnost i vjerska pripadnost i promatra ih kroz prizmu uključivosti i isključenja.
Eksperimentirajući s riječima, Badalov na platna ispisuje opskurnu poeziju u kojoj se miješaju jezici i slike različitih kultura. Njegova vizualna poezija često poprima oblik dnevničkih zapisa sa snažnom političkom porukom. Kao umjetnik višestruke manjine – egzistencijalni i svjetonazorski migrant, Badalov se u svojim radovima također bavi i problemom ograničenosti jezika te mogućnosti sporazumijevanja. Posebno ga zanima način na koji jezik, ukoliko nije isti, može izolirati čovjeka od drugih ljudi, a nomadski život umjetnika (ili putnika, migranta, izbjeglice) osobu može pretvoriti u zatočenika jezika i uzrokovati mučni period adaptacije i kulturne integracije.
Badalov je rođen je 1959. godine u Leriku u Azerbejdžanu. Bio je vodeći underground umjetnik 80-ih u Lenjingradu i surađivao s umjetnicima kolektiva TEII. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama poput Manifesta 8 u Murciji/Cartageni, te u Centrima za suvremenu umjetnost u Nici, CASCO u Utrechtu, Centre Pompidou u Parizu, New Museum u St. Petersburgu, MUSAC u Leonu, Tranzit Display u Pragu i Budimpešti, MMOMA u Moskvi, Muzeju Luigi Pecci u Pratu, CAC u Helsinkiju i Muzeju suvremene umjetnosti u Antverpenu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama diljem svijeta: u Frac île-de-france, FRAC Midi-Pyrénées les Abattoirs de Toulouse, The State Russian Museum u St. Petersburgu, belgijskom MuHKA Museum Contemporary Art Antwerp i drugdje. Zbog seksualne orijentacije, azilant je u Francuskoj te živi i radi u Parizu. No, iako je 2011. dobio pravo da boravi i živi u Francuskoj, Badalov i dalje putem svojih performansa, vizualne poezije i instalacija izražava svoj nomadski duh.
Olja Mataija
- Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUMEEric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim suprugom Jean- Francoisom. Benedicte upoznaje Christiana koji je sušta suprotnost njezinom mužu..… Read More »Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
- Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJUPeter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura i civilizacija, u izvrsnom tvrdom uvezu, na 320 stranica, u prijevodu s… Read More »Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
- Zapis kiše – novi ciklus Ane MarinovićOluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko je umjetnost neograničena i nepredvidljiva. U novom ciklusu ističe se slika Iskon. – „Iskon”, 120×90,… Read More »Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
- Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira IvićaPored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog opusa ulja, akrila, akvarela s nizom različitih motiva od veduta grada i mega gradova Amerike… Read More »Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
- Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena izložba radova studenata Sveučilišta VERN pod nazivom „Pogled“. Radovi studenata VERN, kolegija „Transmedijska pismenost i medijske publike“, sveučilišnog studija Transmedijska dramaturgija (preddiplomski… Read More »Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.




