Međunarodni umjetnik koji prkosi ratovima i situacijama koje tjeraju narode na stalne masovne seobe, svoju umjetnost razvija kao reakciju na brutalnost žice i batina s čuvanih granica
Iako su kulturno-umjetnički programi Europske prijestolnice kulture do daljnjeg odgođeni s obzirom na zabrane okupljanja i mjere zaštite zdravlja građana zbog epidemije korona virusa, aktivnosti nisu posve ugašene, a to dokazuje i svjetlosna instalacija koja je postavljena na zgradu Delte 5 i koja se dotiče migracija, kao jedne od bitnih tema EPK programa, unutar pravca Kuhinja različitosti.
Za mjesec travanj Kuhinja različitosti pripremila je nekoliko događanja okupljenih pod zajedničkim nazivnikom Dan migranata, a postavljanje ove svjetlosne instalacije bilo je zamišljeno kao dio ukupnog programa.
Naime, migracije koje su gotovo neprekidno oblikovale Rijeku kroz njenu povijest i sadašnjost, uz vodu i rad, predstavljaju glavnu tematsku okosnicu programa Rijeke – EPK. U vrijeme u kojem svakodnevno raste broj osoba koje bolji život traže izvan granica Hrvatske, dok istovremeno u Rijeku i Hrvatsku stižu neki drugi ljudi s istim ciljem, Kuhinja različitosti donosi angažirani umjetnički rad Babija Badolva posvećen upravo migrantima i međunarodnim migracijama.
Svjetlosna instalacija međunarodnog umjetnika izvedena u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja
Umjetnik Babi Badalov porijeklom je iz Azerbejdžana, a danas živi i radi u Parizu. Potječe iz multietničke obitelji s granice tadašnjeg Sovjetskog saveza i Irana. Odlaskom u Lenjingrad (St. Petersburg), početkom 80-tih, postao je vodeći underground umjetnik. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama, te u centrima za suvremenu umjetnost u Nici, Utrechtu, Parizu, St. Petersburgu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Helsinkiju, Antverpenu…

Umjetnost Babija Badalova, međunarodnog autora, nastaje iz prepreka i podudaranja euroazijskih jezika, iz nametnutih sukoba kultura i njihovih prirodnih prožimanja. Ona se razvija kao reakcija na brutalnost žice i batina s čuvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi. Njegova umjetnost prkosi ratovima i interesima kapitala koji, u proizvedenim kriznim situacijama, tjeraju narode na stalne masovne seobe s jedinim a nemogućim ciljem – bijega od trenutačne situacije.
Riječka svjetlosna instalacija produkcijski je iskorak je u opusu Babija Badalova, a izvedena je u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja.
Ova se instalacija sastoji od natpisa Refugees will come koji će, kao vizualna poezija, u noćnim satima svijetliti i biti vidljiv s više lokacija u Rijeci s kojih je uočljiva zgrada ex. Ivexa na Delti.
Instalacija će biti upaljena od četvrtka, 19. ožujka 2020.
Skroman i dosljedan umjetnik, revolucionar-individualac i nomad
Badalov je u svojim maestralnim radovima skroman i dosljedan u borbi protiv moći i zauzima poziciju revolucionara-individualca. On koristi isključivo svoj intelektualni i ručni rad, crtajući jednostavnim materijalima ornamentalne poruke – prodorne jezične i znakovne konstrukcije na zidovima i podovima međunarodnih centara za suvremenu umjetnost.
Ovaj veliki umjetnik govori o problematičnom odnosu međunarodne zajednice, represivnih državnih aparata i pojedinca i to iz perspektive svjedoka kolosalnih razilaženja, smjene ideologija i krize obaju oprečnih ekonomskih sistema. On se bavi kategorijama kao što su granica, nacionalnost i vjerska pripadnost i promatra ih kroz prizmu uključivosti i isključenja.
Eksperimentirajući s riječima, Badalov na platna ispisuje opskurnu poeziju u kojoj se miješaju jezici i slike različitih kultura. Njegova vizualna poezija često poprima oblik dnevničkih zapisa sa snažnom političkom porukom. Kao umjetnik višestruke manjine – egzistencijalni i svjetonazorski migrant, Badalov se u svojim radovima također bavi i problemom ograničenosti jezika te mogućnosti sporazumijevanja. Posebno ga zanima način na koji jezik, ukoliko nije isti, može izolirati čovjeka od drugih ljudi, a nomadski život umjetnika (ili putnika, migranta, izbjeglice) osobu može pretvoriti u zatočenika jezika i uzrokovati mučni period adaptacije i kulturne integracije.
Badalov je rođen je 1959. godine u Leriku u Azerbejdžanu. Bio je vodeći underground umjetnik 80-ih u Lenjingradu i surađivao s umjetnicima kolektiva TEII. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama poput Manifesta 8 u Murciji/Cartageni, te u Centrima za suvremenu umjetnost u Nici, CASCO u Utrechtu, Centre Pompidou u Parizu, New Museum u St. Petersburgu, MUSAC u Leonu, Tranzit Display u Pragu i Budimpešti, MMOMA u Moskvi, Muzeju Luigi Pecci u Pratu, CAC u Helsinkiju i Muzeju suvremene umjetnosti u Antverpenu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama diljem svijeta: u Frac île-de-france, FRAC Midi-Pyrénées les Abattoirs de Toulouse, The State Russian Museum u St. Petersburgu, belgijskom MuHKA Museum Contemporary Art Antwerp i drugdje. Zbog seksualne orijentacije, azilant je u Francuskoj te živi i radi u Parizu. No, iako je 2011. dobio pravo da boravi i živi u Francuskoj, Badalov i dalje putem svojih performansa, vizualne poezije i instalacija izražava svoj nomadski duh.
Olja Mataija
- Dear voters, be careful who you vote forAmerica’s strength has always come from its commitment to freedom, Individualism, choice, and personal responsibility. Socialism, in the form the DSA advocates, threatens those foundations.Voters deserve to understand the stakes. The future of American cities – and the values that define this country–depend on it. The DSA’s Vision for America Conflicts With Individual Freedom and the Values That Built… Read More »Dear voters, be careful who you vote for
- Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnostiPoreč: Grad koji se budi u ritmu mora Boris Markuš Poreč je grad koji se ne nameće, nego se otkriva polako. Onaj tko mu da vrijeme, otkrije da iza turističkih razglednica postoji stvaran grad, pun života, navika, ljudi i priča koje se ne mogu vidjeti na prvu. Turizam je za Poreč i blagoslov i izazov.… Read More »Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnosti
- Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznicaNovigrad: Odanost koja miriše na moreI tako je ostalo: odanost kao sidro, ljubav kao jedro.Grad kao priča koju ne želiš završiti.Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica Boris Markuš Neka mjesta ne trebaju velike riječi. Ne trebaju reklame, ne trebaju slogane, ne trebaju objašnjenja. Postoje jednostavno zato što postoje – i to im je dovoljno.… Read More »Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica
- Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijetaPostira na Braču od 21. do 26.7. ponovno postaju nezaobilazno odredište ljubitelja kratkog filma. Postira Seaside Film Festival ulazi u svoje šesnaesto izdanje; već duboko u tinejdžerskim godinama, ali s istim entuzijazmom i ljubavlju prema kratkom filmu. Tijekom godina PSFF je postao sinonim za ljetne filmske večeri pod zvijezdama, kratke priče iz cijeloga svijeta i… Read More »Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta
- Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović TrostmannAkademska slikarica iz Dubrovnika, Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je suvremena hrvatska likovna umjetnica. Autorica je osebujnog i kompleksnog opusa u ulju i akrilu. Čest je izlagač na samostalnim i skupnim izložbama Miroslav Pelikan Obilježje njezina rada jest kontinuirano slikanje, strastveno i uporno variranje brojnih tema i motiva koji je okružuju. Spomenimo ponajprije čest motiv a… Read More »Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann




