Hrvatsku će na Eurosongu 2020. u nizozemskom Rotterdamu predstavljati Damir Kedžo s pjesmom “Divlji vjetre”, s kojom je u subotu navečer pobijedio na “Dori 2020” održanoj u Opatiji
Kedžo će Hrvatsku predstaviti 12. svibnja, nastupom u drugom dijelu prve poluzavršnice najvećega svjetskog televizijskoga glazbenog natjecanja. Pobjedniku koji nije mogao skriti uzbuđenje i veselje, statuu Dore, rad umjetnika Ivice Propadala, uručio je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić. Nizozemski veleposlanik Nj.E. g. Hendrik Jan Voskamp u ime nizozemskog naroda zaželio mu je sreću na ovogodišnjem Izboru za pjesmu Eurovizije, koji će se održati u Rotterdamu.
Izvođači koji su se borili put u Nizozemsku bili su Elis Lovrić, Bojan Jambrošić, Edi Abazi, Zdenka Kovačiček, Alen Vitasović & Božidarka-Matija Čerina, Đana, Aklea Neon, Nikola Marjanović, Lorenzo feat Dino Purić & Reper iz sobe, Marin Jurić-Čivro, Lorena Bućan, Indira, Jure Brkljača, Colonia, Mia Negovetić i Damir Kedžo.
Glazbeno-televizijski spektakl otvorio je naš prošlogodišnji pobjednik Dore Roko Blažević s pjesmom “The Dream” s kojom nas je potom i predstavljao na Eurosongu u Tel Avivu.
Nakon izvedbi svih 16 izvođača, u show programu, uz Roka Blaževića nastupili su i finalisti treće sezone popularnog The Voicea, Filip Rudan, Bernarda Bobovečki i Albina Grčić.
Potom je glasalo pet ocjenjivačkih sudova smještenih u HRT-ovim centrima (Split, Rijeka, Osijek i Čakovec/ Varaždin) i u Zagrebu. Glasanje žirija u zbroju donijelo je 16 bodova Miji Negovetić i pjesmi When it Comes to You, 15 bodova i pjesmi Damira Kedže Divlji vjetre te 14 bodova Indirinoj You Will Never Break My Heart.
Ukupni glasovi publike donijeli su pak 16 bodova pjesmi Divlji vjetre, 15 bodova pjesmi When it Comes to You te 14 bodova pjesmi You Will Never Break My Heart.
Pjesme su izvođene prema pravilima Eurosonga na glazbenu matricu s izvođenjem svih vokalnih dionica uživo. Maksimalno dopušten broj izvođača na pozornici je bio šest.
Natjecanje i show program televizijsko-glazbenog spektakla Dora 2020. vodile su sjajne mlade voditeljice Doris Pinčić Rogoznica i Zlata Mueck Sušec u društvu iskusnih majstora svog zanata, Mirka Fodora i Duška Ćurlića.
Zahtjevnu režiju krune Glazbenih dana u Opatiji potpisao je Mario Vidosavljević, dok je urednik projekta bio Tomislav Štengl.
Podsjetimo, prošle se godine Izbor hrvatske pjesme za Pjesmu Eurovizije nakon višegodišnjeg izbivanja vratio u Opatiju, grad festivala iz kojeg je Dora i krenula, s njom se u Opatiju vratio i stari sjaj i tradicionalni medijski šušur, a u izravnim prijenosima iz Opatije na ekrane HTV-a i u eter Hrvatskog radija vratio se vrhunski glazbeni, zabavni i show program. Autor HRT
- VIZIJE BUDUĆNOSTI | Sesija 3: Simbiotska staništa – Kako čovjek prestaje graditi protiv prirode i postaje dio ekosustavaUrednički proglas / Editorial Note: U sklopu krunskog transdisciplinarnog think-tank projekta, portal Akademija Art ponosno predstavlja treći dvojezični nastavak Prvog Međunarodnog digitalnog simpozija VIZIJE BUDUĆNOSTI. Ovaj globalni vizionarski serijal nadrasta uobičajene medijske okvire i ostaje trajno postavljen u našem Digitalnom muzeju znanosti i bioetike, svjedočeći o civilizacijskom iskoraku u slavu slobodne ljudske misli. HR: Simbiotska… Read More »VIZIJE BUDUĆNOSTI | Sesija 3: Simbiotska staništa – Kako čovjek prestaje graditi protiv prirode i postaje dio ekosustava
- Arhitektura vinograda (1) – Kako surova estetika kamena i magle oblikuje kod domaćih vinaTJEDAN VINA (1): Transdisciplinarni ogled o kontrastu suncem sprženog dalmatinskog krša i amfiteatralnih brežuljaka Plešivice i Zagorja.
- Arhitektura klorofila i binarne tradicije: Kako slobodna ljudska pamet stvara održivi dizajnerski paviljon za višu kvalitetu životaŽivimo u eri planetarnog ubrzanja u kojoj dom prečesto svodimo na suhoparne birokratske tablice i uštogljene administrativne šablone. Nasuprot tome, u mirnom zelenilu kontinentalnog interijera, pod budnim vodstvom slobodne ljudske kreativnosti, rađa se projekt koji nadrasta klasične građevinske okvire. Riječ je o vizionarskom konceptu modularnog obiteljskog imanja koje briše granice između visoke tehnologije, održivog inženjerstva… Read More »Arhitektura klorofila i binarne tradicije: Kako slobodna ljudska pamet stvara održivi dizajnerski paviljon za višu kvalitetu života
- Luksuz bivanja izvan mreže: Kako analogni mir postaje najveći prestiž modernog dobaŽivimo u svijetu koji nikada ne spava, u eri u kojoj nas algoritmi lociraju u milimetar, a pametni telefoni pedantno broje svaki naš korak i udisaj. Dok tehnološko ubrzanje diktira neumoljiv tempo svakodnevice, na horizontu se rađa novi, tihi društveni fenomen – potraga za čistim, netaknutim postojanjem. Nekada je luksuz podrazumijevao materijalno izobilje, no u… Read More »Luksuz bivanja izvan mreže: Kako analogni mir postaje najveći prestiž modernog doba
- Umjetnost stvaranja bez straha: Snaga vlastite pameti u eri kolektivnog jednoumljaKada se osvrnemo oko sebe, kulturni i medijski prostor prečesto djeluje tromo, uštogljeno i sputano nevidljivim lancima administrativnih šablona i interesa raznih skupina. U takvom okruženju, autentična kreativnost i slobodna misao postaju istinski čin hrabrosti. Najveći civilizacijski trijumf pojedinca, ali i neovisnih platformi, leži u sposobnosti da se stvara s punim humanističkim ponosom, razmišljajući isključivo… Read More »Umjetnost stvaranja bez straha: Snaga vlastite pameti u eri kolektivnog jednoumlja
