Bilosnićev jubilej zabilježen u Albaniji

Tomislav Marijan Bilosnić, poznati hrvatski književnik i slikar arbanaških korijena ove godine obilježava dvije obljetnice, šezdeset i pet godina života i četrdeset i pet godina književnog stvaralaštva. Dodamo li tomu da je ove godine Bilosnić objavio i svoju stotu tiskanu knjigu, te da je ostvario više od pedesetak izložbi, onda je riječ o godinama, brojevima i djelima vrijednim poštovanja. Prvo svoje književno ostvarenje “Senza luna” Tomislav Marijan Bilosnić objavio je 1968. godina, dok je posljednje stoto djelo, zbirku pjesama «Afrika» tiskao krajem 2011. godine. Za Bilosnićev 65. rođendan dr. sc. Igor Šipić, znanstvenik i književnik iz Splita, objavio je knjigu «Život na sudbini vulkana» posvećenu umjetničkom stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića. Poslije knjige Sanje Knežević «Razotkrivanje» posvećene Bilosnićevu kultnom romanu «Ispovijed isuvišna čovjeka», ovo je druga knjiga koja se bavi umjetničkim portretom najplodnijeg hrvatskog pisca. 

Tomislav Marijan Bilosnić rođen je 18. siječnja 1947. u Zemuniku. Suvremeni je hrvatski književnik, pjesnik, feljtonist, putopisac, kritičar, novinar, slikar i fotograf. Osnovnu školu polazio je u Zemuniku, srednju tehničku školu i Filozofski fakultet u Zadru. Autor je stotinu knjiga proze, poezije, kritika, feljtona, povijesnih knjiga i putopisa, a upriličio je i pedesetak samostalnih izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crteža i fotografija. Bavi se i ekologijom, pa je to književnik koji privlači naročitu pažnju i brojem objavljenih knjiga i širinom umjetničke preokupacije, kao i svojom biografijom u užem smislu riječi. Prevođen je na albanski, engleski, talijanski, njemački, japanski, turski, makedonski, romski, slovenski, mađarski, rumunjski, španjolski, poljski i ruski. Uvršten je u književne preglede, panorame, antologije, leksikone i školske programe; uređivao je listove, časopise, biblioteke i novinske rubrike. Pokrenuo je i uređivao listove “Zoranić”, “Plakat” i “Zadranka”. Bio je urednik “Zadarske revije”, član redakcija “Tla”, “Plavog vjesnika” i “Vedrih dana”. Kao gost urednik uređivao je i poznati časopis za djecu “Maslačak”. Uredio je i prvi broj glasila “Grad Nin”. Bio je dugogodišnji urednik Festivala djeteta u Šibeniku i urednik haiku biblioteke “Matsuo Basho”. Sveprisutan je na hrvatskom medijskom prostoru, napisao je na tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa objavljenih gotovo u svim hrvatskom novinama. Surađuje na radiju i televiziji. Poznata je njegova tv-serija “Pustolovine morskog konjica”. Proputovao je dobar dio svijeta, a radio je kao građevinski radnik, strojarski tehničar, konobar, vozač, knjigovođa, administrativac, novinar, voditelj marketinga i viši samostalni komercijalni referent. Bio je direktor u trgovačkoj tvrtki “Zadranka”. Jedan je od osnivača i prvi direktor “Zadarskog lista”, kao i jedan od pokretača i prvi direktor “Zadarskog glazbenog festivala”. Bio je predsjednik Upravnog odbora “Narodnog lista”, najstarije živuće novine na Balkanu koja ove godine slavi 150 godina izlaženja. Donedavno je bio glavni urednik tjednika «Zadarski Regional» i glavni urednik «Lista», prvog tjednika na prostoru regije Lika.

Za Domovinskog rata u Hrvatskoj Bilosnić je obnašao dužnost zapovjednika Samostalnog voda umjetnika. Član je Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata. Član je Društva hrvatskih književnika i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Zadru, član Društva hrvatskih haiku pjesnika, član Upravnog odbora MH Zadar, član Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, utemeljio je i vodi Umjetnički tabor Karin, predsjednik je Skupštine HDLU Zadar, tajnik hrvatsko-američke humanitarne udruge Dijete i obitelj (Children and Family Society), predsjednik Lions Cluba Zadar, predsjednik Udruge 3000 ZA DAR. Kao sudionik hrvatskog nacionalnog pokreta1971. godine zatvaran je, proganjan i zabranjivan. Dobitnik je nagrada Grb grada Zadra (2001.), Nagrade grada Zadra (2008.), godišnjih Nagrada Zadarske županije (2003. i 2008. .), Grb općine Polača (1998.), Grb općine Zemunik ( 2007.).

Bilosnić je dobio i više nagrada i priznanja za književnost. Dobitnik je najpoznatije nagrada za poeziju u Hrvatskoj «Tin Ujević» (2009.), prve nagrada za prozu «Dubravko Horvatić» (2009.), prve nagrada na susretu hrvatskog duhovnoga književnoga stvaralaštva «Stjepan Kranjčić» (2009.), nagrade Pasionska baštine (2010.), prve nagrade za hrvatski književni putopis (2011.), nagrade za najbolji haiku Hrvatske (2006.), i velikog broja drugih književnih priznanja. Bilosnić je dobitnik i međunarodnih književnih nagrada: «Ilinden» u Skopju – Makedonija (2007.), «Crvena ruža Elbasana» u Albaniji (2009.) i počasne diplome na 12. međunarodnom Mainichi haiku festivalu u Japanu (2009.), međunarodne Zlatne plakete za fotografiju na izložbi «Island and Sea» (2010.), kao i niza drugih nagrada i priznanja.

Prije nekoliko godina dnevni je tisak u Hrvatskoj pisao kako je TMB jedini književnik koji je objavio pet knjiga u godinu dana, a lani je taj rekord udvostručio, nadmašio samoga sebe i dakako postavio nove granice koje jamačno kani srušiti, knjigom mjesečno ili na neki drugi način, vidjet ćemo, vrijeme će pokazati. Dok slavi izlazak svoje stote objavljene knjige, Bilosnić ove godine najavljuje i pet novih izdanja svojih djela, kao i tri knjige o svome stvaralaštvu. Najznačajnija je pojava njegove zbirke pjesama «Tigar», koja u ožujku ove godine izlazi u Sjedinjenim Američkim Državama za cjelokupno englesko govorno područje. Pjesnička zbirka ”Tigar”, za koju se može reći da ujedinjuje sve dosadašnje poetike ovog pjesnika, međunarodno je poznata Bilosnićeva knjiga, prevedena u cijelosti na engleski, talijanski, njemački, albanski, makedonski i romski jezik.

Kao književnik Tomislav Marijan Bilosnić je svestran, širokog pogleda, ali i dalje dječje znatiželjan i zaigran pa i nije čudo što piše i za djecu i za odrasle, a motivima i temama zaokupljen je svakodnevnicom koju obrađuje stilom moderne poetike, no isto tako ne zaobilazi minulo vrijeme, prošlost. Ne bira način kako će izraziti svoju impresiju i ekspresiju. Gotovo da nema suvremene teme kojim se ovaj autor nije bavio, kao što nema književne vrste u kojoj se nije okušao. O ratu u Hrvatskoj Bilosnić je napisao dva zapažena romana, kao i knjigu dokumenata o umjetnicima u ratu.

Međunarodnu popularnost stekao je haiku zbirkom ”Velebit” prevedenom na engleski i albanski jezik, koju je kritika uglednog japanskog časopisa ”Ko” i američkog ”Modern Haiku” vrlo visoko ocijenila. Državna japanska televizija snimila je u Zadru 2003. godine dugometražni televizijski film ”Stazama hrvatskog haiku” o Bilosnićevoj haiku poeziji. Uvršten je u nekoliko međunarodnih haiku antologija poput one japanske Four Seasons.

Tomislav Marijan Bilosnić je priredio šezdesetak samostalnih izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crteža i umjetničke fotografije. Objavio sedam slikarskih monografija: “Metamorfoze”, “Cvijeće ravnokotarskih vila”, “33”, “Pollockova svjetlost”, “Maske i lica”, “Mediteranski pastel” i ”Duhovi sa zadarskog Foruma”, te fotomonografiju “Skriveno kameno blago”, kao i pjesničke monografije s akademikom Antom Stamaćem i Zlatkom Tomičićem. O njegovom slikarskom opusu pisali su mnogi poznati likovni kritičari. 

Važno je upozoriti i na Bilosnićev doprinos hrvatskoj povijesti. Ravni Kotari i Bukovica, poznati u prapovijesti kao ilirska pokrajina Liburnija, do pojave Tomislava Marijana Bilosnića ostali su izvan dosega hrvatske historiografije, nekako po strani, premda se radi o kraju bogate povijesti u milenijskom kontinuitetu i, što je vrlo značajno, kraju koji ima važno mjesto u povijesti razvoja hrvatskoga naroda i njegove Države. U tridesetak knjiga s povijesnom tematikom, književnik Tomislav Marijan Bilosnić zadužio je i hrvatsku historiografiju, poglavito onu koja obrađuje ilirsku (liburnsku), rimsku i hrvatsku prošlost Zadra, Nina, Velebita, Ravnih Kotara, Bukovice, zadarskih i kvarnerskih otoka.

I na kraju, treba istaći kako je Bilosnić posvetio više svojih pjesama Albaniji, te napisao više reportaža i putopisa o albanskim gradovima, krajolicima, ljudima i prilikama. Na albanski su mu prevedene knjige «Velebit», »Tigar», «Kalendar sna», «Koji jedu ribe», kao i neka druga djela. Sudjelovao je na više pjesničkih festivala u Albaniji. Bilosnić je počasni član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu i Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Elbasanu.