O Krleži u filmu govori više od 120 Krležinih suvremenika
U sklopu "Krležina dana", kojim se obilježava 30. obljetnica smrti Miroslava Krleže, 29. prosinca je u kinu "Movieplex" premijerno prikazan dokumentarni film "Krleža" Željka Senečića, koji donosi niz svjedočanstava o životu i djelu tog istaknutog hrvatskog pisca.
Film se sastoji od tri djela: prvi obuhvaća Krležin život i književno stvaralaštvo, drugi njegov susret s ekranizacijom vlastitih djela na filmu i televiziji, dok treći donosi interpretacije Krležinih dramskih djela u izvedbama kazališta u Zagrebu, Beogradu i Mariboru.
Senečić
Redatelj Željko Senečić rekao je uoči projekcije da taj dokumentarni film dolazi s četrdeset ili pedeset godina zakašnjenja, s obzirom da bi, ocijenio je, njegov značaj bio puno veći da se svojim likom u filmu pojavljuje i sam Krleža.
O Krleži u filmu govori više od 120 Krležinih suvremenika i pooznavatelja njegova djela, Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ante Stamać, Tonko Maroević, Josip Vaništa i mnogi drugi, a scenarist je Tomislav Sabljak.
Sabljak
Za film je odabrano sedamdesetak minuta od nekoliko sati snimljenog materijala, postoji mogućnost da se prikaže u tri nastavka na televiziji, a za njega postoji interes i izvan Hrvatske, rečeno je.
Na početku filma uvršten je snimak Krležina glasa iz razgovora koje je prije više od četrdeset godina vodio s Predragom Matvejevićem, čija je je osmo, prošireno i dopunjeno izdanje knjige "Razgovori s Krležom" predstavljeno u sklopu premijere.
Posljednjih 15-tak godina u Hrvatskoj je postojao manjak zanimanja za Krležu jer je on ostao vjeran svojim načelima i drugačije je vidio hrvatstvo i zajedništvo, rekao je Matvejević. Nema ga u školskim programima, niti u dovoljnoj mjeri u knjižarama, dodao je, izrazivši nadu da će Senečićev film i njegova knjiga potaknuti mlađe generacije da ponovno prigrle Krležu.
Matvejević
Matvejević je podsjetio kako je do tih razgovora došlo nakon što je 1967. u "Le Mondeu" objavio tekst "Miroslav Krleža – živi klasik", te ga je po povratku u Hrvatsku čekala poruka da se javi Krleži, koji je redovito čitao taj cijenjeni francuski list. Po njegovim riječima, bilo je teško raditi razgovore s Krležom jer on nije lako ulazio u dijalog.
Novo izdanje knjige, čijih je četiri izdanja tiskano još za piščeva života, prati i CD sa snimkom razgovora Krleže i Matvejevića o susretu s Titom 1939. u Šestinama, sibirskim grobovima, sukobu na ljevici te dramatizaciji "Banketa u Blitvi".
